Koncem listopada na hrvatsku burzu rada vratilo se desetak tisuća ljudi koji su tijekom ljeta uglavnom radili kao sezonci na Jadranu. Dio njih ubrzo bi ponovno mogao otići na sezonski rad, ovoga puta u Austriju, Sloveniju ili Njemačku, kada ondje počne skijaška sezona.
Večernji list piše kako austrijski Ured za vanjsku trgovinu već neko vrijeme vodi ozbiljnu kampanju privlačenja hrvatskih sezonaca nudeći im poslove u tamošnjim zimovalištima u Tirolu, Štajerskoj, Vorarlbergu te okolici Salzburga.
Zasad se javilo tek 90 zainteresiranih
Austrija je među rijetkim europskim državama koja u oglasima za posao navodi konkretne ponuđene mjesečne iznose bruto plaće ugovorene granskim kolektivnim ugovorima. Primjerice, početnička plaća kuhara, konobara, recepcionara i ostalih stručnih radnika u turističko-ugostiteljskoj branši iznosi 1500 eura bruto za 40-satni radni tjedan, odnosno 1250 eura neto. Osim toga, u oglasima se spominju i smještaj, slobodni dani, plaćeni prekovremeni sati te za tu zemlju uobičajene 13. i 14. plaća, razmjerno vremenu koje će sezonci provesti u radnom odnosu.
No, u mjesec dana, koliko je bila otvorena prijava za rad u nekom od austrijskih skijališta, hrvatska podružnica Euresa, zajedničkog europskog sustava zapošljavanja, zaprimila je tek 90 upita zainteresiranih, manje nego što se očekivalo, piše Večernji list dodajući kako su se, osim na hrvatsku adresu, zainteresirani mogli javljati i izravno austrijskim poslodavcima.
"Zainteresirane se osobe često ne služe njemačkim jezikom na potrebnoj razini ili uopće ne služe, a većina ih aplicira za pomoćne poslove kao što su sobarice ili kuhinjski radnici", kažu u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje napominjući da austrijski poslodavci većinom traže kvalificirane kuhare i konobare kakvih je među kandidatima bilo najmanje.
Od radnika se za stručne psolove na njemačkom govornom području traži poznavanje jezika na B2 razini, no česti su i oglasi gdje se spominje A1 razina, koja podrazumijeva minimalnu komunikaciju na stranom jeziku.
Domaći poslodavci najviše traže prodavače
U potragu za sezonskim radnicima krenuli su i domaći poslodavci oglasivši oko 16 tisuća slobodnih radnih mjesta, a najviše se traže prodavači jer je priljev trgovaca mlađe dobi po svemu sudeći slab. Listi deficitarnih zanimanja priključili su se i odgojitelji kojih nedostaje u brojnim privatnim i državnim vrtićima, piše Večernji list.
MacroHub navodi da se s koncem rujna broj zaposlenih u Hrvatskoj spustio na 1,547 milijuna, što je 12,3 tisuće manje nego u kolovozu. Najveći pad broja zaposlenih bilježe djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (12,2 tisuće) i trgovina na veliko i malo (3,4 tisuće).
Nakon što su iz spomenutih podataka isključili utjecaj sezone, analitičari MacroHuba došli su do zaključka da je zaposlenost rasla i u rujnu, i to za 3,3 tisuće u odnosu na kolovoz. Desezonirani broj zaposlenih na najvišoj je razini od veljače 2010. godine, a manjak u odnosu na rekordnu zaposlenost iz 2008. godine spustio se na 92 tisuće.
