Dragocjeno blago bit će prodano putem javnog natječaja, izjavio je za Slobodnu Dalmaciju tajnik VAD-a Ante Delić. "Za naše blago interes su pokazali neki strani kupci. Raspisat ćemo javni natječaj za prodaju, a u međuvremenu od HNB-a i Ministarstva gospodarstva tražimo da nas upute u proceduru kako bismo cijelu transakciju, ako do nje dođe, proveli sukladno važećim zakonima", izjavio je Delić.
Naime, kada je u ožujku 2007. godine započeta izgradnja Alkarskih dvora na osnovi provedenoga javnog natječaja, radovi su ugovoreni na 39,6 milijuna kuna. Dogovorom je utvrđeno da taj iznos sufinanciraju Vlada sa 21,6 milijuna kuna, Grad Sinj sa šest milijuna i Županija splitsko-dalmatinska sa četiri milijuna, te da osam milijuna kuna osigura VAD. Uprava VAD-a tada je osam milijuna kuna namjeravala prikupiti prihodima od alkarskih donatora i sponzora, zatim prodajom dvaju poslovnih prostora u Zagrebu i jednog u Splitu, te prodajom dijela alkarskog blaga u zlatu i srebru, koji se godinama čuva u najskrovitijem dijelu trezora.
Ipak, dosad je za izgradnju Alkarskih dvora potrošeno devet milijuna kuna više, jer je izgrađeno 700 kvadrata više od predviđenog, uz cijeli niz drugih 'sitnica' koje su se pojavile tijekom izgradnje. Građevina je trebala imati sedam tisuća metara četvornih bruto razvijene površine i više od 1500 metara kvadratnih uređenog dvorišta, koje ujedno predstavlja i ravni krov nad podzemnim dijelom objekta.
"U takvim okolnostima mi smo svoju obvezu od osam milijuna kuna uspijevali podmirivati iz povećanih tekućih prihoda. Sada smo 'kratki' za oko tri milijuna kuna. Upućeni burzovni stručnjaci skrenuli su nam pozornost na visoki rast cijene zlata, uz procjenu da je cijena dosegnula zenit. Zato smo se odlučili na prodaju našeg trezorskog blaga. U idućem razdoblju morat ćemo osigurati i dodatna sredstva jer nas tek čeka uređenje interijera budućeg Alkarskog muzeja i drugih sadržaja. Očekujemo, dakako, sufinanciranje Vlade, posebno što je predsjednica Kosor to javno obećala na prošlogodišnjoj Alci, naglašavajući da je Alka od najvišeg nacionalnog interesa", pojasnio je Delić.
Inače, alkari su povodom 270. sinjske alke, po odobrenju jugoslavenske vlade, kupili 80 kilograma zlata i tisuću kilograma srebra. U Narodnoj banci Jugoslavije u Beogradu skovane su kolekcije od po tri zlatnika i srebrnjaka različitih alkarskih motiva, težine i nominalne vrijednosti. U vrijeme raspada bivše zajedničke države u beogradskoj kovnici zateklo se 10,7 kilograma zlata i 454 kilograma srebra u vlasništvu VAD-a, koji su spremljeni u trezor Narodne banke Srbije.
Prethodni članak:
arti-201001220608006
