Ustavni sud nedavno je odlučio o Pravilniku o načinu provedbi ovrha na novčanim sredstvima, pri čemu je jednu odredbu ukinuo što je dovelo do tumačenja kako će ubuduće svim ovršenicima koji su prije 17. lipnja 2008. godine potpisali izjavu o mogućnosti zapljene cijele plaće, cijela plaća i biti ovršena.
Aleksić: Tumačenje FINA-e nije ispravno
Aleksić je istaknuo da se s takvim tumačenjem FINA-e ne slaže jer je zadnjim izmjenama Ovršnog zakona u članku 21. jasno i decidirano propisano kako se ovršuje plaća.
Njime je definirano da se ne smije ovršiti tri četvrtine plaće do maksimalno dvije trećine prosječne neto plaće, a u završnim odredbama jasno je propisano da se članak koji se odnosi na ograničenje ovrha plaća primjenjivati na sve ovršne postupke u tijeku, bez obzira na to kada su pokrenuti i po kojem zakonu će biti dovršeni.
Zato, ističe Aleksić, tumačenje FINA-e nije ispravno. Kazao je i da očekuje odgovor ministra pravosuđa i hitno objašnjenje Ministarstva pravosuđa hoće li ili neće i dalje biti moguća ovrha cijele plaće, kao i stav da ta odluka Ustavnog suda nije relevantna jer je Ovršni zakon iznad Pravilnika u koji je intervenirao Ustavni sud. Ako ministar pravosuđa ipak smatra da je moguća ovrha cijele plaće, onda Vlada mora hitno predložiti nove izmjene Ovršnog zakona da to spriječi, poručuje Aleksić.
Diskriminacija određenog dijela dužnika
Osim što ljudi teško da mogu živjeti ako im se ovrši cijela plaća, to predstavlja i diskriminaciju određenog dijela dužnika jer će na taj način biti ovršeni samo oni koji su dizali kredite između 2006. i lipnja 2008. potpisali izjavu o ovrsi cijele plaće, što je i neustavno, smatra Aleksić.
Upozorio je i na “demokratsku farsu” koja se u četvrtak dogodila, što nije prvi put, da se jako važna točka dnevnog reda, dopune Zakona o zaštiti potrošača, stavlja na kraj i dođe pa rasprava o njoj počinje u 20,30 sati kada mediji više ne prate sjednicu. Riječ je o zakonu kojim bi se omogućilo da se preko sto tisuća dužnika u euro, kunskim i CHF kreditima obešteti na temelju kolektivne pravomoćne sudske presude, a predsjednik Sabora ga namjerno minorizira, ustvrdio je Aleksić.
Najavio je i da će za vrijeme glasanja o ulasku tog zakona u drugo čitanje tražiti pojedinačno izjašnjavanje kako bi se vidjelo hoće li svih 78 zastupika koji su potpisima podržali taj prijedlog i glasati za njega.
