Država će danas prvi put do sada građanima ponuditi kupnju trezorskih zapisa, a na uloženih barem 963 eura za jednu godinu, dobit će 36 eura. To je tri puta veća zarada nego da taj novac godinu dana stoji u bankama, piše Danas.hr. Minimalni iznos za uplatu je 963 eura, a ovako izgleda računica.
"Uplatite li jedan trezorski zapis i 963 eura, za godinu dana, odnosno za 364 dana dobit će 36 eura. Uplatite li 5000 eura, za godinu dana dobivate 170 eura, ako uplatite 10 tisuća eura dobit ćete oko 360 eura", objasnio je Krešo Vugrinčić, voditelj Odjela upravljanja imovinom u Intercapitalu.
Krešimir iz Zagreba ovaj potez smatra dobrom prilikom, a planira uložiti oko 10 tisuća eura. S druge strane, Sandri se čini da je kamata dobra i da nigdje drugdje ne bi mogla dobiti bolju kamatu za to. "Međutim godišnja inflacija je malo veća od toga, tako da koliko to sve ima smisla, ne znam", kaže Sandra.
Minimalno tisuću eura trezoraca, po ulagatelju
Ipak, državi je cilj upisati 440 milijuna eura trezorskih zapisa, a ekonomisti su kazali da je sigurnost neupitna.
"Onaj tko želi pobjeći barem dijelom od inflacije, može na ovakav način zaštititi makar svoju glavnicu ulaganja, a hoće li inflacija toliko pasti da će to biti i neki pozitivan prinos, vidjet ćemo u godini koja dolazi", istaknuo je Mladen Vedriš, ekonomski stručnjak i profesor na Visokom učilištu Effectus.
No, minimalno će se moći upisati tisuću eura trezoraca, po ulagatelju, i to će biti nominalna vrijednost jednog trezorskog zapisa koji će građani dobiti po dospijeću. Prvi krug upisa počinje 13. studenoga i traje do 20. studenoga u 11 sati i namijenjen je građanima, a dospijeće je 21. studenoga 2024. godine.
Godišnja stopa prinosa iznosi 3,75 posto, a ako ode u banku koja ima najviše kamatne stope, opet će dobiti manje nego ulogom u "trezorce". "Kamatna stopa je određena u skladu s tržišnim uvjetima i u skladu s kreditnim rejtingom države, i zapravo i druge zemlje unutar Europske unije izdaju trezorske zapise po sličnim stopama, negdje između 3,65 i 3,85 ovisno o rejtingu", objasnio je Vugrinčić.
"Razumno je da se država zadužuje više na unutarnjem tržištu, nego na vanjskom. Rizici su manji. I stvar koja nije nevažna, kamate koje će građani ostvariti ostaju u okviru domaće potrošnje, bit će tu ponovno i PDV u potrošnji siguran, tako da to je dobro i za jednu i za drugu stranu", zaključio je ekonomski stručnjak Vedriš.
