Moratoriji od oko 50 milijardi kuna građana polako istječu, a prve informacije iz banaka kažu da se od 10 do 20 posto tih kredita neće moći naplatiti. I dužnike i državu očito plaši isto - da će banke te dugove ponovno masovno prodati agencijama za naplatu potraživanja.
Riječ je o agencijama koje su u slanju ovrha i u naplati upornije od banaka. Kako piše Novi list, problem je što građani, kada im dug bude prodan, često nisu upoznati s tim koliki je točan iznos njihova duga niti kako je njihov dug kretao te ponovno formirao.
Zapravo, građani ne dobivaju na uvid otplatni plan, a navodno se nekada događa da, premda je dio duga banci već otplaćen, agencija opet kreće od stopostotnog iznosa. Sve je više agencija za naplatu potraživanja te su prošle godine ukupno profitirale s 113 milijuna kuna.
Izdašno tržište
Njihovo poslovanje je legalno, imaju i svoju udrugu, ali one nisu pod nadzorom središnje banke, odnosno financijskog regulatora i to unatoč činjenici što posluju u financijskom sektoru. Agencije za naplatu potraživanja rade tako što, ili dug klijenta naplaćuju uz proviziju, ili otkupe dug od banke, teleoperatera itd., uz značajan popust te ga onda dalje naplaćuju.
22.09.2020., Zagreb - Ilustracijacija za brojanje novaca, kune i euro.
Prema pisanju Novog lista, na oko 40 milijardi kuna se trenutačno procjenjuje tržište duga u Lijepoj našoj. Ono što valja istaknuti jest da su banke većinom agencijama prodavale dugove tvrtki, a manje građana. Kako se približava kraj moratorija, brojka bi se mogla uvećati za dodatnih pet ili deset milijardi kuna. Iz udruga blokiranih apeliraju na dužnike da se jave agencijama te se pokušaju s njima dogovoriti jer se ti dugovi trebaju vraćati.
Prisutnost profesionalnih agencija za naplatu dugova pojava je svugdje u EU jer su one karika sustava koji dopušta otplatu dugova pa u tome vide vlastiti interes. Ipak, Hrvatska se sada pokazuje kao izdašno tržište za ovu vrstu posla - nenaplativog duga je sve više baš kao i siromašnih građana koji su nezaštićeni.
Potrošači su nezaštićeni
Banke, umjesto da se bave svojim problematičnim plasmanima, one jednostavno dug preprodaju i to zovu "čišćenjem bilanci". U ovoj gospodarskoj situaciji uzrokovanoj korona-krizom, to je poprimilo ogromne razmjere. U Ministarstvu financija postoji bojazan zbog velike nove preprodaje pa potiču banke da dugove samostalno naplaćuju ili da ih na koncu otpisuju. Zato su izradili prijedlog (ne)oporezivanja dobiti koje bi banke poticao da dugove ne prodaju. Bez obzira na to, oni koji dobro poznaju situaciju su skeptični.
Boris Lalovac, bivši ministar financija, zapamćen po potezima koji su pomogli dužnicima, veli da ne vjeruje da će izmjene zakona poreza na dobit koje Ministarstvo pokušava provesti uroditi plodom. Navodi da su i prije postojale olakšice za banke da ne prodaju dugove, a one su to ipak radile.
03.07.2020., Sisak - Konferencija za medije nositelja liste Davorka Vidovica i potpredsjednika SDP-a i kandidata RESTART koalicije u 6. izbornoj jedinici Borisa Lalovca. Photo: Nikola Cutuk/PIXSELL
"Sada prijeti scenarij po kojem će se agencijama prodati još pet milijardi kuna novih dugova građana koji ih nisu u mogućnosti otplaćivati bankama. To će većinom biti gotovinski nenamjenski krediti koji su prije krize snažno rasli. Oni će se samo pridodati na onih 40 milijardi kuna otprije, a riječ je o tržištu duga koje trenutno ne regulira niti jedna financijska institucija u zemlji, odnosno ni HNB ni Hanfa.
To su financijska potraživanja koja su bila po nadzorom HNB-a, a kada ih banke prodaju više nisu ni pod čijim nadzorom, a i dalje su financijska potraživanja. Te agencije posluju kao bilo koja druga firma, no trebalo bi ih u sektoru financija dodatno regulirati. Hoće li to biti HNB, Hanfa, Državni inspektorat… U svakom slučaju dugove koji se preprodaju treba nastaviti pratiti na isti način, da bi se omogućilo da se između dužnika i vjerovnika urede isti odnosi kakvi su vrijedili i dok je dug bio u banci, odnosno pod nadzorom središnje banke. Potrebno je dakle da se osigura ista procedura naplate, uvid u otplatni plan, uredi cijeli ugovorni odnos, od koliko se počinje naplaćivati, po kojoj kamati, kako će naplata teći, zaštita potrošača, ali i regulacija kapitala koji tako u Hrvatsku ulazi", tvrdi Lalovac.
Treba reći da su od 2015. do kraja lipnja 2020. prodana potraživanja iznosila 27 milijardi kuna, dok su prodana za samo 10 milijardi kuna.
U EU se priprema regulativa
HNB je, u okviru "Poslovanje investitora koji kupuju neprihodnosne kredite (NPL investitora)", u zadnjem broju publikacije "Financijska stabilnost", naveo da su NPL investitori zadnjih godina postali sve prisutniji u Hrvatskoj, ali i u EU. Kada je po srijedi regulacija tog tržišta, spominje se Akcijski plan EK te EBA, koja je finalizirala smjernice o odobravanju i praćenju kredita. U HNB-u kažu da su u pripremi i direktive koje se odnose na sekundardno tržište, servisere i kupce kredita i za ubrzanu izvansudsku ovrhu.
Podaci HNB-a pokazuju da su od 2011. do kraja ožujka ove godine, banke u Hrvatskoj prodale oko 35 milijardi kuna neprihodonosnih kredita. Financijskim institucijama prodano je oko 16 milijardi, 13 milijardi profesionalnim NPL investitorima s poslovanjem u Hrvatskoj te oko šest milijardi kuna pravnim ili fizičkim osobama čije primarno poslovanje nije otkup potraživanja. HNB je u svojoj analizi obradio samo podatke profesionalnih NPL investitora koji su registrirani u Lijepoj našoj.
Saznaje se da oni najčešće kupuju NPL-ove ugovorom o ustupanju potrazivanja - cesiji. Isto tako, saznaje se da su registrirani kao društva s ograničenom odgovornošću te su najveća ona u stranom vlasništvu.
'Biznis broj 1 u Hrvatskoj'
Stoga bi se dužnicima trebalo omogućiti pravo otkupa svog duga i to uz diskont, prije nego se ponudi trećim osobama. Lalovac kaže da porast ovakvog posla naplate potraživanja pokazuje da je to "biznis broj 1 u Hrvatskoj" i također da pokazuje kakva je struktura domaće ekonomije.
"Investitori u ovu djelatnost u zadnjih par godina su u Hrvatskoj uložili 2 milijarde kuna kapitala. Pa toliko se nije uložilo u bilo koju greenfield investiciju! Znači, Hrvatska je postala atraktivna za ulaganje nekog kapitala koji nije za industriju, nije za stvaranje dodane vrijednosti, otvaranje radnih mjesta, nego za firme koje se bave preprodajom dugova. Kakva je to ekonomija koja ništa ne stvara, nego je privlačna samo za one koji će trgovati jadom naših građana", kaže Lalovac za Novi list.
Kada se općenito u Hrvatskoj gleda struktura stranih ulaganja, oduvijek su to primarno bile banke, financije, telekomunikacije, trgovina, a manje proizvodnja i industrija. K tome, češće je riječ o preuzimanjima nego o startupovima pa je dolazak ovih agencija nastavak samo nastavak tog slijeda.
