Javnost je u utorak bila zgrožena nakon objave snimke uhićenja Tihomira Blagusa (54) u zagrebačkom Trnju. On je, naime, zajedno sa susjedima u petak navečer kad je Zagreb pogodila poplava, provalio u objekt Hrvatskih voda, odnosno otvorio odvodni kanal prema Savi kako bi spriječio da bujica potopi Trnje.
Zagrebačka policija istaknula je da Blagus nije priveden zbog provale u objekt već da su ga priveli zbog ometanja očevida i vrijeđanja policajaca. Međutim, nakon toga se pojavio video na kojem se vidi kako Blagus snima policajce dok rade očevid, a nakon kraće prepirke mu jedan policajac izbija mobitel iz ruke.
Osim toga, pojavila se i fotografija s mjesta događaja na kojoj Blagus leži na cesti potrbuške, a policajac mu drži nogu na vratu dok mu stavlja lisice.
'Snimanje nije dopušteno bez odzvole'
PU zagrebačka ubrzo je u priopćenju navela:
''...Koristimo priliku informirati javnost da snimanje policijskog službenika prilikom obavljanja policijskih poslova i primjene policijskih ovlasti od strane građana audio - video uređajem, bez njegove izričite privole, predstavlja kršenje Opće uredbe o zaštiti podataka budući da za takvu obradu osobnih podataka ne postoji pravni temelj niti zakonita svrha, kao što je i zabranjeno snimati mjesto događaja...''
Heroj s Trnja o poplavi i uhićenju: ‘Kako mi ne bi bilo teško, kuća mi je uništena’
RTL.HR je poslao upit Agenciji za zaštitu osobnih podataka vezano konkretan slučaj, ali i općenito, a njihov odgovor prenosimo u cijelosti:
''Slijedom Vaših upita o snimanju policijskog službenika tijekom obavljanja njegove dužnosti, iznosimo sljedeće:
Prvenstveno ističemo da je za svako prikupljanje i obradu osobnih podataka u skladu s Općom uredbom potrebno postojanje pravnog temelja iz članka 6. Opće uredbe kojim je propisano da je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega:
(a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha;(b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora;(c) obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade;(d) obrada je nužna kako bi se zaštitili životno važni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe;(e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade;(f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.
Ako je pravni temelj za obradu osobnih podataka pravna obveza voditelja obrade, tada ta pravna osnova mora biti utvrđena u pravu Unije ili pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe, a tom pravnom osnovom mora biti određena i svrha obrade.
Javni službenik ima pravo na zaštitu privatnosti
Slijedom navedenog, sukladno članku 7. stavku 2. Zakona o medijima (NN 59/04, 84/11, 81/13) određeno je kako osoba koja obavlja javnu službu ili dužnost ima pravo na zaštitu privatnosti, osim u slučajevima koji su u vezi s javnom službom ili dužnosti koju osoba obavlja.Dodatno, člankom 8. predmetnog zakona određeno je kako nema povrede prava na zaštitu privatnosti ako u pogledu informacije prevladava opravdani javni interes nad zaštitom privatnosti u odnosu na djelatnost novinara ili na informaciju.
Naime, Agencija ističe kako je zaštita pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka temeljno pravo. Člankom 8. stavkom 1. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) te člankom 16. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) utvrđuje se da svatko ima pravo na zaštitu svojih osobnih podataka.
Agencija bi ovim putem istaknula kako sukladno uvodnoj izjavi 4 Opće uredbe o zaštiti podataka zaštita osobnih podataka nije apsolutno pravo već ga se mora ga razmatrati u vezi s njegovom funkcijom u društvu te ga treba ujednačiti s drugim temeljnim pravima u skladu s načelom proporcionalnosti.
Naime, Općom uredbom o zaštiti podataka poštuju se sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u Ugovorima, osobito poštovanje privatnog i obiteljskog života, doma i komuniciranja, zaštita osobnih podataka, sloboda mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi, sloboda izražavanja i informiranja, sloboda poduzetništva, pravo na učinkoviti pravni lijek i pošteno suđenje te pravo na kulturnu, vjersku i jezičnu raznolikost.
'Policija obavlja poslove zaštite ljudskih prava'
Dakle, budući da se radi o dva temeljna prava, oba zaštićena Poveljom EU o temeljnim pravima, naglasili bismo da bi u konkretnom slučaju bilo potrebno procijeniti koje pravo preteže u konkretnom slučaju, pravo na zaštitu osobnih podataka sudionika u spornom događaju ili pravo na slobodu izražavanja zabrinutih građana.Slijedom navedenog, a s obzirom na odnos između dvaju temeljnih prava - pravo na zaštitu osobnih podataka te slobodu izražavanja te informiranja napomenuli bismo kako je, presudom C-345/17 suda Europske unije od 14. veljače 2019. godine istaknuto sljedeće: „snimanje videozapisa te objava tako snimljenog videozapisa na internetskoj stranici za videozapise gdje ih korisnici mogu slati, gledati i dijeliti, mogu biti obrada osobnih podataka izvršena isključivo u novinarske svrhe u smislu te odredbe ako iz tog videozapisa proizlazi da navedena snimka i navedena objava kao jedini cilj imaju otkrivanje informacija, mišljenja i ideja javnosti, što je na sudu koji je uputio zahtjev da provjeri.“
Također, Zakonom o policiji (NN 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15, 121/16, 66/19) propisano je da policija građanima pruža zaštitu njihovih temeljnih ustavnih prava i sloboda i zaštitu drugih Ustavom Republike Hrvatske zaštićenih vrijednosti.Dakle, ističemo da policija obavlja poslove zaštite temeljnih ljudskih prava i sloboda kao javnu službu u interesu svih građana Republike Hrvatske. Postupanje policije prema građanima koji se nalaze na javnim površinama izaziva posebnu pozornost javnosti, a osobito kada građani osjećaju da su policijski službenici neprofesionalno obavljali svoju dužnost. U takvim situacijama bilo bi dopušteno u svrhu informiranja javnosti snimiti postupanje policijskih službenika kako bi u javnom interesu u smislu novinarskog izvještavanja informirali opću javnost o njihovom postupanju međutim bilo bi poželjno zaštiti na odgovarajući način lica policijskih službenika (zamagliti).
Snimanje u iznimnim slučajevima
Snimanje na javnim površinama dopušteno je pod uvjetom postojanja pravne osnove i zakonite svrhe sukladno odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka, ali je potrebno razgraničiti o kakvim se fotografijama radi (pojedinačnim - izdvojenim iz mase ili skupnim) te tko se nalazi na fotografijama ( privatna ili javna osoba).
Dakle, ako se videosnimke postupanja policijskih službenika i učine dostupnim javnosti u novinarske svrhe kada za to postoje jasni elementi i okolnosti od javnog interesa, a uzimajući kako je policija javna služba koja obavlja svoju djelatnost u interesu svih građana Republike Hrvatske, te je ista pod osobitom pažnjom javnosti prilikom obavljanja svojih dužnosti, to bi trebalo biti samo iznimno i u minimalnom/nužnom opsegu za ostvarenje takve svrhe uz istovremeno poštivanje (u najvećoj mogućoj mjeri) prava na zaštitu osobnih podataka i privatnosti (kao što je primjerice primjenom zamagljivanja lica i dr.).
Naposljetku, napominjemo kako bi okolnosti svakog konkretnog slučaja bilo potrebno detaljno provjeriti. Stoga, u okviru postupanja iz nadležnosti Agencije za zaštitu osobnih podataka za donošenje zaključka o sukladnosti/zakonitosti nekog prikupljanja i daljnje obrade osobnih podataka potrebno je provesti odgovarajuće nadzorne aktivnosti u svrhu rasvjetljavanja tog konkretnog slučaja.''
