Četvrtak je dan za održavanje redovite sjednice Vlade. Premijer Andrej Plenković trebao bi se oglasiti o aktualnim zbivanjima u zemlji i svijetu, ali i prokomentirati možebitnu rekonstrukciju Vlade.
Na dnevnom redu današnje sjednice Vlade našao i prijedlog izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj (EU) te prijedlozi izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi (EU) i Zakona o sustavu osiguranja depozita (EU).
Na sjednici je podneseno i Izvješće o provedbi aktivnosti, odnosno preuzetih obveza, iz Akcijskog plana za sudjelovanje u Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II). Saboru će Vlada uputiti izvješće na Interpelaciju o svome radu vezano za zaštitu potrošača od izravnog utjecaja rastućih cijena energenata na tržištima Europske unije, kojoj su predlagatelji 16 zastupnika.
Ni riječi o rekonstrukciji Vlade
"Danas je obljetnica pogibije prvog hrvatskog redarstvenika, Josipa Jovića. Tamo nam je potpredsjednik Vlade Božinović i to je prigoda da se zahvalimo svima koji su dali život za slobodu. Danas imamo niz važnih točaka na dnevnom redu. Usvojen je paket mjera za smanjenje udara cijena na građane i gospodarstvo. On stupa sutra. Usred ruske agresije na Ukrajinu, globalnih previranja, rastu cijene nafte, plina i hrane, želimo našim mjerama vrijednim pet milijuna kuna, želimo ublažiti taj utjecaj. Limitirali smo rast za struju za 9,6 posto i plina za 20 posto. Smanjili smo PDV na pet posto za prehrambene proizvode, kulturne i sportske aktivnosti... Vodili smo računa o najugroženijima, povećali smo iznos socijalnog transfera s 200 na 400 kuna i oni vrijede i za plin, ne samo za struju. Napravili smo poseban program mjera za poljoprivrednike i ribare, donijeli smo jednokratne potpore za umirovljenike. Mislim da smo u najvećoj mogućoj mjeri uspjeli dovesti do toga da se u sljedećim mjesecima taj udar najmanje osjeti na budžetima našim građanima. Intervenirali smo u cijene goriva, smanjili smo marže, odrekli smo se trošarine...
Od važnih tema izdvojio bih usvajanje Strateškog kompasa, koja nam je jako bitna zbog jačanja obrambenih sposobnosti i sigurnosti kojih smo sada svi svjesni. Za nas je sastanak važan, jer je održana rasprava o situaciji u BiH. Sve inicijative koje Hrvatska radi u BiH su konstruktivne i na dobrobit BiH, radimo na rastu kooperativnosti i suradnje Hrvata, naročito s Bošnjacima. Stoga smo raspravljali o izmjenama izbornog zakona, kako se Hrvati kao konstitutivan narod ne bi osjećali zakinuto. BiH je zemlja u kojoj bi svi trebali biti jednaki i međunarodna zajednica je spremna uključiti se u posljednje korake ovog praktički donesenog paketa. Nadam se da će i bošnjački političari shvatiti važnost i da iskoristimo svi zajedno priliku za dobrobit Hrvata u BiH.
U posjetu nam je bio i slovenski premijer Janša. Prijateljstvo, suradnja, razumijevanje i rješavanje problema su okvir kojim se rukovodimo. Milijun i 166.000 Slovenaca je posjetilo Hrvatsku, rješavamo pitanje prometa i ribara, čije funkcioniranje želimo olakšati. Razgovarali smo i o budućnosti, o suradnji oko plina i nuklearne energije. Slovenija je jedan od zagovaratelja hrvatskog članstva u eurozoni i OECD-u. Poslali smo jedan kanader da pomogne gasiti požar u blizini Kranja.
Prošli tjedan su nam bili i njemački gospodarstvenici. Tvrtke su zainteresiranje za ulaganje i žele poslovati ovdje. Imamo dobru reputaciju i financijski izvještaj i to je sidro kojim ćemo se rukovoditi. Baš danas imamo izvješće o tome da smo ispunili sve kriterije u ERM II. Uz sve, naš je smjer dobar za sve građane i gospodarstvo", poručio je u uvodu premijer Plenković.
Medvedova čestitka
"Koristim prigodu uime cijele Vlade čestitati premijeru i supruzi Ani. Želimo vam puno zdravlja i vreselja, naročito novopridošlom članu. Što se tiče potresa na Baniji, ugovorena je izgradnja 168 zamjenskih kuća s 11 izvođača. Potpisana su 52 ugovora o izgradnji. U procesu nekonstrukcijske obnove, obnovljeno je 1990 kuća, dok se na 985 kuća odvijaju radovi. Angažirana su 43 gospodarska subjekta i izrađeno je 3685 elaborata. Sutra ćemo obići novu zgradu Doma zdravlja u Glini. Oni su koristili privremene kontejnere, a ovim preseljenjem sve su ambulante na području SMŽ preseljene iz kontejnera u čvrste objekte. Sljedeći tjedan počinjemo s obnovom Doma umirovljenika u Glini. Potrebno je sanirati oštećenja i ojačati zidove. Nakon obnove to će biti dom za 60 umirovljenika", rekao je Tomo Medved.
"Na 766. dan je zabilježeno 1767 PCR i 1108 BAT pozitivnih testova. Bilježimo pad od 11,62 posto. U bolnicama je 657 osoba od kojih je 31 na respiratoru. Svakodnevno se hospitalizira 70-ak pacijenata s težom i teškom kliničkom slikom", poručio je ministar Beroš. "Utrošeno je 5.525.701 doza cjepiva. Jednom dozom je cijepljeno 69 posto, a dodatnom dozom 21 posto odraslog stanovništva."
"Pojava deltakrona ne predstavlja opasnost, već mogućnost remutacije sojeva. Deltakron je zabilježen u državama koje su popustile epidemiološke mjere. Stoga su važne mjere, ali i cijepljenje. Cjepiva ima dovoljno, po potrebi i za četvrtu dodatnu dozu za imunokompromitirane osobe.
Obilježen je i dan narcisa. Pad smrti od raka dojke pokazuje smisao odaziva na preventivne preglede", rekao je Beroš.
"Uvedena je privremena zaštita za ukrajinske državljane raseljene nakon 24. veljače. Predviđeno je da osobe pod privremenom zaštitom ostvaruju ista prava iz zdravstvenog osiguranja kao i osigurane osobe i sve supsidijarne kategorije", izvijestio je Beroš, a ta izmjena zakona je prihvaćena.
"Svaki stranac ima pravo na jednokratnu naknadu i smještaj ako mu životne mogućnosti to omogućuju", poručio je ministar Josip Aladrović, govoreći o Ukrajincima koji su pristigli u Hrvatsku. Zakonski prijedlog o njihovoj socijalnoj zaštiti je prihvaćen.
Sve je prihvaćeno
Prihvaćen je i Zakon o osiguranju depozita. Ministar Fuchs je predstavio izmjene Zakona o predškolskom odgoju. "Reformom se želi osigurati izjednačavanje za svu djecu i njihovo uključivanje u sustav, poboljšavanje rada i uključivanje većeg broja. Kako bi do 2030. sve više djece moglo pohađati predškolske programe. S 1,6 milijardu kuna iz Fonda za oporavak predviđeno je povećanje kapaciteta za 22.500 mjesta. Izmjenama zakona planirano je povećanje upisnih kvota, ali i smanjenje razlika u razvijenosti u programima predškolskog odgoja i obrazovanja, pa se predlaže donošenje Nacionalne mreže dječjeg vrtića. Predviđa se i zapošljavanje nastavnika primarne škole na mjestu odgojitelja, kad nije moguće zaposliti odgojitelja, ali uz obvezu stjecanja kompetencija. Predviđaju se fiskalni indeksi održivosti dječjih vrtića, ali i poticanje razvijenosti u mjestima s najnižim indeksom. Nema govora o napuštanju Pedagoškog standarda", poručio je Fuchs.
"Donošenje novog Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost ima za cilj podizanja istraživačkih i znanstvenih kapaciteta, što je od posebnog državnog interesa, no postojeća zakonska regulativa je zastarjela i nefleksibilna. Novim zakonom se propisuju okviri za dodjelu sredstava, dok se općim aktima Zaklade propisuju financirani projekti. Usklađen je mandat članovima svih tijela na četiri godine, a mandate bira Hrvatski sabor uz suglasnost ministarstva. Novac se dodjeljuje bez suglasnosti ministarstva. Osnovano je i Povjerenstvo za prigovore. Dodatno su razrađeni kriteriji za imenovanje u to tijelo", obrazložio je Fuchs, a oba njegova prijedloga su prihvaćena.
Ministar pravosuđa Ivan Malenica predstavio je izmjene i dopune Zakona o javnom bilježništvu, kojim se digitalizira sustav javnog bilježništva te olakšava osnivanje i doregistracija tvrtki. Govorio je i o izmjenama Zakona o kaznenoj odgovornosti državljana trećih zemalja. Oba prijedloga su prihvaćena. Prihvaćen je i prijedlog Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, također jednog od predloženih u Nacionalnom planu otpornosti i oporavka.
"Zalihe su sigurne, dobavni pravci nisu ugroženi ni prekinuti, zahvaljujući LNG terminalu na Krku. Vlada je početkom veljače usvojila odluku tešku 4,7 milijardi kuna. Vlada je usvojila i odluku o smanjenju energetskog siromaštva, ali i odluku o mjerama za ublažavanje rasta cijena koja stupa na snagu sutra. Vlada će biti odgovorna za šest geotermalnih projekata vrijednih 225 milijuna kuna te još 25 milijuna eura za prebacivanje sustava toplinarstva na geotermalne izvore. Trošarine na plin i struju su na propisanom minimumu. Vlada je izmjenama uredbe o visini trošarina, snizila trošarine na dizel i bezolovno gorivo. Stoga predlažemo odbijanje interpelacije 16 saborskih zastupnika", rečeno je na sjednici. Interpelacija je na kraju odbijena.
Izvješće o procesu uvođenja eura
"Mi smo od 10. srpnja preuzeli odgovornost reforme koje će pridonijeti uvođenju eura. Zahvaljujem svima uključenima. Ovo je jedna aktivnost koja traje nekoliko godina. Preuzeli smo devet mjera u četiri područja. Jedno je sprječavanje pranja novca, jačanje stečajnog okvira, jačanje upravljanja državnim tvrtkama i jačanje monetarnog okvira. Neformalno ćemo obavijestiti Europsku komisiju o tome da smo zadovoljili sve uvjete i da smo pokazali da možemo sredinom lipnja i srpnja krenuti u reforme", poručio je premijer Plenković, a njegovo je izvješće prihvaćeno.
Državna tajnica Terezija Gras je navela da je potrebno izdvojiti do 200 posto predviđene alokacije na financijski prihvatljivim troškovima koji će se financirati iz Fonda solidarnosti EU-a, a tiču se obnove nakon potresa, što je prihvaćeno.
Predstavljen je i prijedlog provedbe energetske obnove zgrada javnog sektora do 2030. One čine 9,5 posto ukupnog fonda zgrada te bi za zadovoljavanje cilja trebalo obnoviti 325.000 metara kvadratnih zgrada godišnje. Za to je potrebno 11 milijardi kuna. Dio će se financirati iz ESI fondova, ali i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Prijedlog je prihvaćen.
Vlada je pozvana sudjelovati na donatorskoj konferenciju UN-a, Katra, VB i Njemačke kako bi se pomoglo u humanitarnoj krizi u Afganistanu. Više od 24 milijuna ljudi, odnosno 59 posto stanovništva treba nužnu humanitarnu pomoć. Predlaže se da Vlada održi kontinuitet djelovanja na humanitarnu krizu u Afganistanu te predloži pomoć u visini od 100.000 dolara, što je prihvaćeno, kao i suglasnost Vlade za rekonstrukcijsku obnovu dijela KBC-a Rebro.
"Porastao je broj državno sponzoriranih kibernetičkih napada, koji ne ciljaju samo na krađu podatak, već i na oštećivanje ključne infrastrukture. Hrvatska je u 2021. bila meta državno sponzoriranih napada i to više od 15 posto više otkrivenih napada, koji su sofisticirani i ustrajni", izvijestio je Tomo Medved u izvješću o kibernetičkoj zaštiti, što je također prihvaćeno.
Odlukom Vlade je prva nedjelja u lipnju proglašena Danom preživjelih od raka u Hrvatskoj.
