Hrvatski je sabor u današnjem nastavku zasjedanja razmotrio prijedlog rebalansa ovogodišnjeg državnog proračuna, o kojemu bi trebao glasovati u petak.
Predloženim rebalansom predviđeno je povećanje proračunskih prihoda za 4 milijarde, na 117 milijardi kuna, te povećanje rashoda za 100 milijuna, na 130,7 milijardi kuna, što znači da će deficit biti oko 13,86 milijardi, odnosno 4,1 posto bruto društvenog proizvoda.
Linić se pravda: Ovo je prerizična godina
Ministar financija Slavko Linić objasnio je da je projekcija rasta za ovu godinu bila prerizična te da je zbog toga došlo do rebalansa.
"Vlada je donijela svoje odluke o strukturnim reformama koje je potrebno provesti u zdravstvu, obrazovanju, socijalnoj politici i reorganizaciji državne uprave i pravosuđa. Sve su to bile mjere koje je Vlada donijela u zadnjem kvartalu, ali nisu bile ugrađene u državni proračun 2014. godine, iz razloga jer smo ga usvojili prije donošenja tih mjera", rekao je.
Kad je riječ o rashodovnoj strani, podsjetio je da će se s 3,2 milijarde kuna i ove godine sanirati dugovi zdravstva iz prethodnih razdoblja, a da će se uštede od oko 3,5 milijardi kuna osigurati smanjenjem dužnosničkih plaća, ukidanjem dodatka za vjernost u javnim i državnim službama te manjim materijalnim rashodima.
"Uvijek ostaje pitanje što od tih ukupnih smanjenja znače strukturni, a što ne strukturni i u tom dijelu će Vlada imati itekako veliku obvezu da za sva ova smanjenja obrazložimo u kom dijelu su strukturna, a u kojem nisu", kazao je Linić.
Naglasio je da Vlada procjenjuje da su efekti strukturnih smanjenja na rashodovnoj strani oko 1,1 posto te da je u smanjenju deficita veći učinak rashodovne strane.
Kao rizične momente rebalansa naveo je procijenjeni gospodarski rast od 0,2 posto, s obzirom na negativan učinak smanjenja državne potrošnje i visoku zaduženost stanovništva, a naglasio je da bi veće rezanje proračunskih rashoda dodatno ugrozilo mogućnost rasta.
Pozitivne učinke na gospodarski rast očekuje od povećanja državnih investicija u energetiku i željeznicu te većeg izvoza na zajedničko tržište EU.
Linić priznaje: To je loša mjera
Na rashodovnoj strani planirani su povećani troškovi sanacije zdravstva, od 3,2 milijarde kuna, 255 milijuna veći izdaci za mirovine te povećana davanja za zapošljavanje.
Kazao je kako će se u ovoj i iduće dvije godine dodatnih 5 milijardi kuna osigurati prebacivanjem iz drugoga u prvi mirovinski stup svih s beneficiranim radnim stažom, ali i naglasio da je riječ o jednokratnim uplatama, koje se ne mogu smatrati strukturnim smanjenjem deficita.
"Zbog toga smo se odlučili povećati zdravstveni doprinos za dva indeksna poena, što je jedina mjera koja ima direktan negativan utjecaj na konkurentnost gospodarstva, ali i koja znači konstantne prihode", rekao je Linić.
Ustvrdio je da je učinak strukturnih procesa na prihodovnoj strani oko 0,7 ili 0,8 posto, što smatra značajnom konsolidacijom proračuna.
"Nejasno je kako Vlada nije prije par mjeseci znala što će se dogadati danas. To je jos jedna poruka lutanja", komentirao je HDZ-ovac Željko .
Linić mu je uzvrati kako su MMF i Europska komisija pohvalili napore aktualne vlasti, za razliku od prijašnje, koja nije dobivala takve komentare.
Laburist Branko Vukšić je naglasio kako je predsjednik Vlade Zoran Milanović trebao biti u državi dok njegov ministar brani rebalans proračuna.
A gdje je premijer dok se brani rebalans proračuna?
"Premijer je trebao biti danas tu, a ne klatariti se po Australiji", dodao je.
"Dok se Milanović divi Maorima, vi ovdje branite proračun, a upitno je imate li uopće njegovu potporu i jesu li građani postali žrtve tog vašeg odnosa", istaknuo je HDZ-ov Josip Borić.
"Ako je to zabavno za vas, ostavljam vam da se zabavljate. Imam previše ozbiljnog posla za ovakve zabave", uzvratio je ministar financija.
Ministar 300 posto
Bivši ministar zdravstva Darko Milinović je upitao može li Linića zvati 'ministar 300 posto'.
"Vi uvijek fulate za 300 posto. Toliko uvijek promašite", izjavio je Milinović.
Glasovanje u petak
Predviđene su i veće trošarine na cigarete, korekcija koncesijskih naknada te povlačenje dobiti iz trgovačkih društava u vlasništvu države.
Uštede se planiraju u materijalnim i financijskim troškovima i subvencijama te na plaćama. Planira se smanjivanje dužnosničkih plaća za šest posto te ukidanje dodatka na staž u državnom i javnom sektoru.
Sabor je još prošli tjedan raspravio zakone koji su pretpostavka za rebalans, a o njima i o rebalansu trebao bi odlučiti u petak.
