Nakon popuštanja mjera, potrošnja je u tjedan dana porasla za petinu, ali još je 16 posto niža nego u istom periodu lani, piše u subotu Večernji list.
Unatoč Vladinoj najavi o očekivanom padu ovogodišnjeg BDP-a od 9,4 posto, tjedan iza nas donio je tračak optimizma među gospodarstvenike, navodi dnevnik.
Hrvatsko gospodarstvo, kao i ekonomije drugih zemalja, teško je pogodilo uvođenje mjera ograničenja zbog pandemije koronavirusom. Opća slika prvog ovogodišnjeg kvartala uglavnom je negativna, Europska unija bilježi pad BDP-a od 2,7 posto, eurozona 3,3 posto, a za Hrvatsku još ne postoje podaci.
Ima procjena da prvo hrvatsko tromjesečje ne mora nužno biti u negativnoj zoni jer je karantena počela u drugoj polovici ožujka, a minusi koji su zabilježeni u EU uglavnom su posljedica blokade u Kini i prekida robnih tijekova s tom zemljom.
Ohrabrujući podatak
Trgovina na malo u ožujku smanjena je kod nas sedam posto, najviše od siječnja 2010., čime je prekinut višegodišnji niz rasta potrošnje. Ostali službeni podaci još se čekaju, Vlada očekuje da će ovogodišnji BDP pasti između 9 i 10 posto, slično kao što je to predvidio i MMF, no kod ove procjene puno je nepoznanica.
Svakako daje nadu podatak ministra financija Zdravka Marića da se ovaj tjedan, nakon labavljenja mjera ograničenja, potrošnja počela oporavljati te je promet putem fiskaliziranih računa bio za petinu (22 posto) veći u odnosu na tjedan prije, kada su radile samo benzinske, kiosci i maloprodaja.
No, još je to oko 16 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Povratak potrošnje dobar je znak za poduzetnike jer im se određeni prihodi slijevaju na račun, no proračun ga uglavnom neće osjetiti jer se oko 90 tisuća tvrtki nalazi u razdoblju mirovanja plaćanja javnih davanja, donosi Večernji list.
