"Ako do monetizacije po modelu B opet ne dođe, bit ćemo u problemima pa će na kraju biti upitne isplate mirovina i plaća iz proračuna u ovom današnjem iznosu. Smatram da bi vrlo ružno bilo da najugroženijim, a to su umirovljenici i učitelji koji imaju manje plaće nego u zapadnim zemljama, za godinu dana moramo dodatno rezati plaće", rekao je jučer ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić.
Sama činjenica da u izbornoj godini ministar govori o mogućem rezanju plaća i mirovina, uzburkala je duhove u Vladi. Stoga, danas Hajdaš Dončić nije ponovio jučerašnje riječi, nego se fokusirao na dugove HAC-a i ARZ-a.
"Ova vlada nije stvorila taj javni dug, nisu uzimala kredite nego se to radilo puno puno ranije. Ne želim da nas banke i dalje kamatare, želim da građani i mirovinski fondovi sudjeluju u IPO-u i da tako i mi imamo dobru zaradu te da se tako direktno smanjuje i deficit i javni dug države", govorio je danas.
Ipak, šteta je počinjena. U Hrvatskoj stranci umirovljenika tvrde da su bili zasuti pozivima uznemirenih članova te poručuju da izjava ministra nije primjerena, niti je u skladu s politikom koju vodi premijer.
"On je rekao da su mirovine i plaće posljednja linija obrane i Hajdaš Dončić bi kao ministar u Vladi trebao tu poziciju premijera poštivati. Ovako kao umirovljenici tražimo, recimo to tako, na jedan nježan način njegovu ispriku i korekciju stava", poručio je predsjednik HSU-u Silvano Hrelja.
Međutim, ministrove isprike zasad - nema. Istovremeno mu oporba predbacuje da je imao puno bolji način za rješavanje duga, odnosno da nije trebao uzeti 40 lipa od cestarine.
"Da nije to napravio, autoceste bi uredno vraćale svoje dugove. To je politička odluka kako voditi autoceste, ali plašiti da će se to odraziti na plaće i mirovine je u najmanju ruku neukusno", izjavio je HDZ-ov saborski zastupnik Ivan Šuker.
No za ekonomiste dvojbe nema - hrvatske javne financije nisu u dobrom stanju, odgađanje nekih teških odluka sigurno im neće pomoći.
"Jer računica je jednostavna, ono što potrošite danas, a niste zaradili ili ste se zadužili, na naplatu stiže sutra. Vraćanjem dugova smanjuju se kamate i to je jedini način na koji vođenje državnih financija ima smisla", pojasnio je ekonomski analitičar Zdeslav Šantić.
Samo u prošloj godini Hrvatska, odnosno svi njeni građajni koji plaćaju porez, za kamate su na kredite kojima se financira funkcioniranje države platili - 11,5 milijardi kuna.
