BRUXELLES - Hrvatska se približava završnoj fazi pregovora, koji bi se trebali završiti tijekom sljedeće godine, napravila je veliki pomak u političkim reformama, održala je financijsku stabilnost, ali i dalje joj predstoji velika borba s korupcijom, stoji u nacrtu izvješća o napretku, koje će Europska komisija službeno objaviti u srijedu.
Riječ je o dokumentu u kojem se daje cjelovit prikaz napretka koji su proteklih godinu dana ostvarile svaka od zemalja kandidata i potencijalnih kandidata.
U nacrtu se kaže da Hrvatska "približava završnoj fazi" pregovora, koji bi se "mogli zaključiti sljedeće godine, ako na vrijeme ispuni otvorena mjerila".
Prema nacrtu dokumenta, Hrvatska je postigla napredak u gotovo svim poglavljima te uspješno nastavlja s političkim reformama. I u području borbe protiv korupcije bilježi se određeni napredak. Komisija u svom izvješću kaže da je poboljšan zakonski okvir za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, navodeći da sada osobe koje su optužene za organizirani kriminal moraju dokazati podrijetlo svoje imovine. Komisija je navela i protukorupcijske akcije Indeks i Maestro 2.
No, unatoč tim pomacima, Bruxelles smatra da je korupcija vrlo raširena, da je premali broj presuda i da politika utječe na istrage u slučajevima korupcije na visokoj razini.
Od izazova koji stoje pred Hrvatskom, Komisija navodi da će se morati ubrzati reforme u pravosuđu i temeljnim pravima, posebice u pogledu neovisnosti i učinkovitosti pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, manjinskih prava, uključujući povratak izbjeglica i suđenja za ratne zločine.
"Korupcija je i dalje raširena u mnogim područjima. Premda je broj istraženih slučajeva korupcije povećan, ima mali broj presuda u tim predmetima", kaže se u tekstu i dodaje da je bilo i "ograničenih istraga o korupciji na visokoj razini, ali je procesuiranje tih slučajeva otežano zbog političkog utjecaja".
Komisija traži veći napredak u sprečavanju sukoba interesa, veća transparentnost u javnoj upravi i u financiranju političkih stranaka.
Hrvatska je, također, smanjila broj zaostalih sudskih predmeta, iako on i dalje ostaje prevelik. Traži se transparentnost u postupku imenovanja sudaca i tužitelja. Posebnu pozornost treba posvetiti reformi javne uprave.
Hrvatsku se u dokumentu poziva da riješi pitanje pristupa Haškog suda dokumentima, zbog čega neke zemlje imaju rezerve prema otvaranju pregovora u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava.
Upozorava se i na problem zabrane izručivanja svojih državljana drugoj državi. Te se odredbe sve češće koriste za izbjegavanje kazni za organizirani kriminal ili ratne zločine, smatraju u EK. U dokumentu se spominje slučaj kada je Hrvatski sabor ukinuo imunitet "jednom zastupniku" tek nakon što mu je izrečena prvostupanjska presuda, što je on iskoristio za bijeg.
Na političkom planu, Komisija navodi da je hrvatska Vlada ostala stabilna i nakon odlaska Ive Sanadera i dolaska Jadranke Kosor za premijerku.
U nacrtu strategije proširenja osuđuje se i slovenska blokada hrvatskih pristupnih pregovora, koja je trajala skoro godinu dana.
"Bilateralna pitanja, uključujući granična pitanja, sve više utječu na proces proširenja. Granično pitanje između Hrvatske i Slovenije zadržalo je pristupne pregovore s Hrvatskom, sprječavajući potrebni konsenzus u EU-u na pristupnim konferencijama. Takva pitanja trebale bi riješiti uključene strane i ne bi trebala blokirati pristupni proces", stoji u nacrtu dokumenta.
Komisija će uz izviješće o napretku usvojiti višegodišnji financijski okvir za kandidate i potencijalne kandidate za razdoblje od 2009. do 2012. godine, s naznakama koliko bi svaka od tih zemalja mogla dobiti u predstojeće tri godine.
