Ako je za vjerovati direktoru British Petroleuma (BP) Tonyju Haywardu, kupola postavljena na dno Meksičkog zaljeva kako bi naftu koja šiklja iz bušotine usmjeravala kroz cijevi prema tankeru na morskoj površini dnevno "prikuplja" oko deset tisuća barela nafte, što bi značilo da je istjecanje toksične crne sirovine u more napola zaustavljeno.
Problem je samo što se spomenuti gospodin Hayward od početka katastrofe pokazao kao čovjek kojemu i ne treba previše vjerovati pa i ovu njegovu najnoviju izjavu valja uzeti s rezervom.
Naime, dok su svijet obilazile stravične snimke goleme naftne mrlje i ptica koje se guše u njoj, Hayward je, valjda pokušavajući spasiti obraz svoje tvrtke, govorio kako mrlja uopće nije velika, da je to tek malena kap u odnosu na veličinu oceana, da sve procjene govore kako će ekološke posljedice biti gotovo zanemarive, da nema teorije da nafta stigne do američke obale...
Također, znanstvenici s nekoliko sveučilišta tvrde da iz bušotine svaka 24 sata u more iscuri barem 50 tisuća barela tako da, a ne 20-ak tisuća kako tvrdi BP, tako da je onda moguće da je i postotak prikupljene nafte netočan.
U svakom slučaju, Hayward je u nedjelju za BBC još jednom obećao da će njegova tvrtka sve očistiti i platiti, a da će za nekoliko dana na dno mora instalirati i još jedan sustav za sprečavanje curenja nafte.
Istovremeno, admiral američke Obalne straže Thad Allen, glavni operativac američke državne uprave za borbu protiv mrlje, kaže da je cijela operacija još uvijek u osjetljivoj fazi te da bi velike količine nafte mogle nastaviti istjecati u more iduća dva mjeseca.
"Najgori scenarij koji mogu predvidjeti je da se istjecanje nafte nastavi sve dok se ne dovrši druga bušotina, što će biti početkom kolovoza", rekao je Allen.
Nafta je dosad zagadila obale Louisiane, Mississippija, Alabame i Floride. Šteta je najvidljivija u močvarnim područjima te na pješčanim plažama, na kojima na svakom koraku ugibaju ptice.
