Treba li otpisati dugove prezaduženim građanima?

Sve je više onih koji grcaju u dugovima. Svaki mjesec broj se poveća za 4 tisuće građana u blokadi, uz novih pola milijarde kuna duga.

Ukupan dug je premašio 25 i pol milijardi, a u blokadi je više od 314 tisuća ljudi. 60 tisuća više nego u isto vrijeme prošle godine.

Laburisti kažu - ovo je problem koji treba riješiti zajednički, političkim konsenzusom.

"Ne radi se o obijesnom zaduživanju i neodogovornom ponašanju nego o očito socijalnoj situaciji i ako smo kroz predstečajne nagodbe pomogli pravnim osobama i državi da se razduži smatramo da je propuštena šansa da se to kroz predstečajne to omogući i obrtnicima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i četvrta kategorija su građani", tvrdi DragutinLesar iz Hrvatskih laburista.

Potpredsjednica Vlade Milanka Opačić uzvraća - mi već dulje vrijeme radimo na otpisu duga.

"Mi smo već u pregovorima i sa bankama, ministarstvo rada širi prijedlog otpuštanja dugova kada su građani dužni komunalnim poduzećima ili nekome drugome ili   zahvaljujući našim bazama podataka koje smo umrežili moći ćemo vidjeti kome doista treba otpisati dug, kome ne treba, napravit ćemo određene kriterije", ističe potpredsjednica Vlade Milanka Opačić.

Za politički konsenzus je i predsjednik Republike Ivo Josipović. Inicijativa laburista mu je simpatična.

"Sada kada imamo tih nekoliko mehanizama koji direktno ili indirektno opraštaju ili transformiraju dug negdje, ne samo građana nego i pojedinih tvrtki, to je vrlo osjetljivo i dovodi u pitanje je li se kome pogoduje ili ne pogoduje, gdje je tu javni interes", smatra predsjednik Josipović.

U blokadi su završili najviše zbog duga bankama čak 54 posto njih.  3 posto ih duguje telekomunikacijskim tvrtkama, a manje od 1 posto za komunalne usluge. Da se pita građane, oni bi oprostili dugove, ali samo socijalno najugroženijima.

U pripremi je Zakon o osobnom bankrotu ministarstva pravosuđa - ali i model za otpis dugova ministarstva financija - blokiranim građanima preostaje samo čekanje.