Čitanje misli ruskog predsjednika Vladimira Putina rijetko je jednostavan zadatak, ali s vremena na vrijeme čelnik Kremlja to olakšava, piše CNN. Takav je bio slučaj u četvrtak, kada se Putin sastao sa grupom mladih ruskih poduzetnika.
Svatko tko traži tragove o tome kakav bi mogao biti Putinov kraj za Ukrajinu trebao bi pročitati transkript, koji je objavljen na engleskom. Putinove riječi govore same za sebe: ono čemu on teži u Ukrajini je obnova Rusije kao imperijalne sile. Mnogi su promatrači brzo shvatili jednu od Putinovih provokativnijih rečenica, u kojoj se uspoređuje s Petrom Velikim, ruskim modernizirajućim carem i utemeljiteljem Sankt Peterburga.
"Petar Veliki je vodio Veliki sjeverni rat 21 godinu”, rekao je opušteni i očito samozadovoljni Putin. "Na prvi pogled, ratovao je sa Švedskom koja joj je nešto oduzimala... Ništa nije oduzimao, vraćao se. Ovako je bilo." Nije važno što europske zemlje nisu priznale silu oduzimanje teritorija od strane Petra Velikog, dodao je Putin.
Osudili njegove opaske
"Kada je osnovao novi glavni grad, nijedna europska država nije priznala ovaj teritorij kao dio Rusije; svi su ga priznali kao dio Švedske", rekao je Putin. "Međutim, od pamtivijeka, Slaveni su tamo živjeli zajedno s Ugrofinskim narodima, a ovaj teritorij je bio pod kontrolom Rusije. Isto vrijedi i za zapadni smjer, Narvu i njegove prve pohode. Zašto bi on tamo išao? Bio je vraćajući se i pojačavajući, to je ono što je radio."
Izravno aludirajući na vlastitu invaziju na Ukrajinu, Putin je dodao: "Jasno je da nam je palo da se vratimo i pojačamo." Ukrajinci su te opaske naglo osudili, koji su ih vidjeli kao golo priznanje Putinovih imperijalnih ambicija. "Putinovo priznanje o oduzimanju zemlje i uspoređivanje s Petrom Velikim dokazuju: nije bilo 'sukoba', samo krvavo zauzimanje zemlje pod izmišljenim izlikama genocida nad ljudima", rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak na Twitteru.
Podolyak je aludirao na razgovore u međunarodnim prijestolnicama o tome da se Putinu ponudi način koji će spasiti lice za deeskalaciju ili zaustavljanje borbi u Ukrajini. Francuski predsjednik Emmanuel Macron predvodio je tu tezu, rekavši prošlog vikenda da svijet "ne smije poniziti Rusiju" u potrazi za diplomatskim rješenjem. Ti su se argumenti možda činili razumnijima prije 24. veljače. Uoči invazije, Putin je iznio niz pritužbi kako bi opravdao rat, od širenja NATO-a na istok do zapadne isporuke vojne pomoći Ukrajini.
Suverene i osvojene zemlje
No, pročitajte pomnije transkript Putinovih izjava u četvrtak i fasada racionalnog geopolitičkog cjenkanja nestaje. "Da bi se polagalo pravo na neku vrstu vodstva - čak i ne govorim o globalnom vodstvu, mislim na vodstvo u bilo kojem području - bilo koja zemlja, bilo koji narod, bilo koja etnička skupina treba osigurati svoj suverenitet", rekao je Putin. "Zato što nema između, nema posredne države: ili je država suverena, ili je kolonija, bez obzira kako se kolonije zovu." Drugim riječima, postoje dvije kategorije države: suverena i osvojena.
Prema Putinovom imperijalnom mišljenju, Ukrajina bi trebala spadati u potonju kategoriju. Putin je dugo tvrdio da Ukrajinci nemaju legitiman nacionalni identitet i da je njihova država, u biti, marioneta Zapada. Drugim riječima, misli da Ukrajinci nemaju nikakvu agenciju i da su podložni ljudi. Prizivanjem sjećanja na Petra Velikog također postaje jasno da su Putinovi ciljevi vođeni nekim osjećajem povijesne sudbine. A Putinov projekt imperijalne obnove mogao bi se – u teoriji – proširiti na druge teritorije koje su nekada pripadale Ruskom Carstvu ili Sovjetskom Savezu, nešto što bi trebalo uzbuniti sve zemlje koje su nastale raspadom SSSR-a.
Ranije ovog tjedna, zastupnik prokremljanske stranke Jedinstvena Rusija podnio je nacrt zakona Državnoj dumi, donjem domu ruskog parlamenta, kojim se ukida sovjetska rezolucija kojom se priznaje neovisnost Litve. Litva je sada možda članica NATO-a i dio Europske unije, ali u Putinovoj Rusiji takva je vrsta neokolonijalnog držanja najsigurniji iskaz lojalnosti predsjedniku. A to ne sluti dobro za budućnost Rusije.
Ako nema obračuna s ruskom imperijalnom prošlošću - bilo pod sovjetskom ili carskom krinkom - manje su šanse da Rusija bez Putina napusti obrazac pokoravanja svojih susjeda ili da postane demokratskija država. Bivši američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Zbigniew Brzezinski slavno je ustvrdio da bi se Rusija mogla odvojiti od svojih imperijalnih navika samo ako je spremna predati svoja potraživanja Ukrajini.
"Ne može se dovoljno snažno naglasiti da bez Ukrajine Rusija prestaje biti carstvo, ali s Ukrajinom potčinjenom, a zatim podređenom, Rusija automatski postaje carstvo", napisao je 1994. godine. Putin, međutim, računa na nešto sasvim suprotno: kako bi Rusija preživjela, tvrdi on, mora ostati carstvo, bez obzira na ljudsku cijenu.
