U norveškim zatvorima, zemlji s 5 milijuna stanovnika, ima manje od 4000 osuđenika.
Time stopa utamničenja u ovoj skandinavskoj zemlji iznosi tek 75 zatvorenika na 100.000 stanovnika. Dok je, recimo, u Sjedinjenim Državama zatvoreno 707 ljudi na 100.000 zatvorenika.
Osim toga, kad norveški kriminalci izađu iz zatvora, rijetko se kada vraćaju. Naime, Norveška ima jednu najnižih stopa recidiva od tek 20%. U SAD-u, koji je među vodećima u svijetu po uzastopnom povratku osuđenika iza rešetaka, ona iznosi 76,6%.
U odnosu na SAD, Norveška ima općenito vrlo nisku stopu kriminala. Većina kaznenih djela prijavljenih policiji odnosi se na krađe, a nasilje je uglavnom ograničeno na područja koja su povezana s drogom i bandama.
Očito da Norveška radi nešto kako treba kad je riječ o kriminalu i zatvorskom sustavu. Malo građana ide u zatvor, a još ih se manje vraća kriminalu jednom kada odsluže kaznu. Pravni sustav se temelji na konceptu koji se naziva "restitucijska pravda", kojem je smisao, umjesto pukog kažnjavanja počinitelja, popravak i nadoknada štete koja je nastala kriminalnom djelatnosti.
Ukratko: sustav se fokusira na rehabilitaciju.
Očiti primjer toga je zatvor Halden. Objekt većine 30-ak hektara nema rešetki na prozorima, u kuhinjama se nalaze oštri predmeti, ne samo noževi i vilice, nego i strelice za pikado, a ima i prijateljstva između čuvara i zatvorenika.
Svaka "ćelija" ima hladnjak, televizor i kupatilo. Ne samo da prostorije nemaju rešetke, nego imaju i velike prozore kako bi zatvorenici imali više svjetla.
Zajedničke kuhinje, namijenjena za 10-15 zatvorenika, imaju sve potrebne aparate i uređaje.
U zgradi se nalazi i glazbeni studio u kojem zatvorenici mogu eksperimentirati i snimati svoju glazbu. Također, na raspolaganju su im i velika knjižnica, teretana, zid za slobodno penjanje, kao i prvoklasne medicinske i zubotehničke usluge.
Halden puno ulaže i u umjenost i arhitekturu pa su tako potrošili milijun dolara na umjetničke slike, fotografije i svjetlosne instalacije, kako bi stvorili "toplo i ogodno" okruženje.
U ovom zatvoru smješten je i Anders Behring Breivik, koji služi kaznu zatvora od 21 godine zbog pokolja 77 osoba koji je počinio 2011. godine.
Zatvorska kazna od 21 godine je maksimalna u Norveškoj i mnoge od obitelji žrtava su jako zadovoljne presudom. No, zato su mnogi u svijetu bili iznenađeni i za takav gnjusni zločin su očekivali puno veću i strožu kaznu.
Iako je Breivik dobio manje od 100 dana zatvora sa svaki život koji je oduzeo, ipak neće izaći iz zatvora dokle sustav ne "zaključi" da je potpuno rehabilitiran. A, ako ne pokaže znakove "oporavka", ostat će u zatvoru – zauvijek.
Zato norveški zatvorski sustav prakticira kratke kazne i donekle luksuzni smještaj.
"Svaki norveški zatvorenik će se vratiti u društvo", kaže Are Hoidel, upravitelj zatvora Halden. "Želite li da to budu ogorčeni i bijesni ili rehabilitirani ljudi?"
