Takav okoliš može dovesti do fatalnih slučajeva dijareje, malarije ili upale pluća, kazao je WHO u izvješću, te stajati života 1,7 milijuna djece godišnje.
"Zagađeni okoliš je smrtonosan - pogotovo za malu djecu", rekla je u priopćenju direktorica WHO-a Margaret Chan. "Njihovi organi i imunološki sustavi koji su u razvoju, kao i manja tijela i dišni sustavi, čine ih posebno osjetljivima na prljavi zrak i vodu".
Pasivno pušenje
U izvješću "Nasljeđivanje održivog svijeta: Atlas dječjeg zdravlja i okoliša" WHO kaže da štetno izlaganje može početi još u trbuhu, te se potom nastaviti ako su djeca izložena vanjskom i unutarnjem onešišćenom zraku i pasivnom pušenju.
To povećava izglede za upalu pluća kao i za cjeloživotni rizik od kroničnih respiratornih bolesti poput astme.
Zagađeni zrak
Zagađeni zrak također povećava cjeloživotni rizik od bolesti srca, moždanog udara i raka, kaže izvješće. U njemu se naglašava da su kućanstva bez pristupa čistoj vodi i sanitarijama, ona koja su onečišćena dimom od izgaranja goriva poput ugljena ili koriste otpad za kuhanje i grijanje, izloženija dijareji i upali pluća.
Djeca su također izložena štetim kemikalijama kroz vodu, hranu, zrak i proizvode oko njih.
Maria Neira, stručnjakinja WHO-a za javno zdravlje, kazala je da su takvi podaci težak gubitak, i u smislu smrti, i dugotrajnih bolesti i stope obolijevanja.
"Ulaganje u uklanjanje okolišnih rizika za zdravlje, poput poboljšanja kvalitete vode ili korištenja čistijeg goriva, rezultirat će ogromnim zdravstvenim koristima", kazala je.
