Vijeće sigurnosti UN-a u srijedu je jednoglasno odlučilo produžiti mandat vojne misije EU-a u BiH pod nazivom Althea čemu se pridružila i Rusija, no sjednicu ovog tijela veleposlanik BiH pri UN-u iskoristio je za oštar napad na visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Predstavnici svih 15 država članica Vijeća sigurnosti na sjednici u New Yorku odlučili su kako će snage EUFOR-a ostati u BiH još godinu dana kako bi nadzirali provedbu Daytonskog sporazuma.
Time je otklonjena opasnost od sigurnosnog vakuuma koja je prijetila u slučaju ruskog veta na rezoluciju o produženju mandata.
EUFOR je od 2004. od snaga NATO-a (SFOR) naslijedio misiju očuvanja mira u BiH.
Predstavnici svih zapadnih država, ali i drugih zemalja poput Meksika, Gane, Indije, Ujedinjenih Arapskih Emirata te Albanije koje su također trenutačno članice Vijeća sigurnosti istaknuli su potporu očuvanju BiH kao jedinstvene države te potrebu dosljednog poštivanja odredbi Daytonskog sporazuma.
Dali su podršku i ulozi i mandatu visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta.
No Schmidtovu poziciju, uz rusku predstavnicu, doveo je u pitanje veleposlanik BiH pri UN-u Sven Alkalaj kojega je na tu dužnost postavio član Predsjedništva BiH Željko Komšić.
Alkalaj je u govoru susjedne države odnosno Hrvatsku i Srbiju pa i OHR optužio za kršenje suvereniteta BiH, osuđujući Schmidtovo nametanje izmjena izbornog zakona.
Alkalaj je pred Vijećem sigurnosti zapravo zlorabio svoju poziciju, istupajući bez suglasnosti Predsjedništva BiH i ponavljajući isključivo ranije Komšićeve tvrdnje da je Schmidt nametanjem izmjena izbornog zakona "prevario glasače" i postupao protivno ustavu te uveo aparthejd odnosno pojačao etničku diskriminaciju izlazeći u susret zahtjevima HDZ-a BiH i onima iz Hrvatske.
Na potpuno drugačiji način istupili su predstavnici zapadnih država i Europske unije snažno poduprijevši Schmidta, uključujući i stalnog hrvatskog predstavnika.
Hrvatski veleposlanik pri UN-u Ivan Šimonović kazao je da je Hrvatska posvećena teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, ali smatra kako je žalosno to što u BiH ima nekih koji nastavljaju propitivati Dayton i žele dominirati.
"Hrvatska podupire rad i djelovanje visokog predstavnika Schmidta koji je snažno doprinio kao faktor stabilizacije", kazao je Šimonović, ističući kako su izmjene izbornog zakona bile pravi korak u otklanjanju očitih problema.
Na političkim je predstavnicima BiH da sada postignu dogovor o ostalim problemima, uključujući legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, dodao je.
Rekao je i kako je većina u BiH suglasna da izborni sustav u zemlji nije pravedan jer se njime uz ostalo krše prava konstitutivnih naroda, a za Schmidta je kazao kako je svojim djelovanjem štitio integritet BiH te stoga zaslužuje potporu, a ne optužbe.
Podsjetio je kako je Komšić četiri puta izabran u Predsjedništvo BiH glasovima Bošnjaka što je opisao kao kršenje temelja Daytonskog sporazuma.
Predstavnik SAD-a također je izrijekom podržao visokog predstavnika Schmidta, istaknuvši kako je njegovo nametanje izmjena izbornog zakona poslužilo vraćanju funkcionalnosti Federacije BiH što je opet prvi korak ka uspostavi unutarnje ravnoteže u cijeloj zemlji nužnoj da bi se nosila sa sadašnjim izazovima.
Bonske ovlasti visokog predstavnika opisao je kao ključni alat za održavanje stabilnosti u BiH i regiji.
Predstavnici većine država članica Vijeća sigurnosti dali su snažnu potporu europskoj perspektivi BiH, uz oštru osudu secesionističkih planova i izjave koje dolaze iz Republike Srpske, posebice od dosadašnjeg člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.
Predstavnica Francuske Nathalie Estival Broadhurst potvrdila je kako Pariz podupire pristupanje BiH EU, ističući kako je Pariz spreman razgovarati o dodjeli kandidatskog statusa za BiH.
No OHR treba ostati u BiH sve dok se ne ispune ranije postavljeni uvjeti za trajnu stabilnost te države uključujući uklanjanje svih secesionističkih prijetnji, smatra ona.
"Ne može se tolerirati da neki lideri i danas zagovaraju secesiju", kazala je Estival Broadhurst.
Ruska predstavnica pri UN-u Ana Evistignjeva rekla je pak kako je Moskva zabrinuta jačanjem političke krize u BiH i etničkih napetosti uz tvrdnju kako je sve to izravna posljedica miješanja zapadnih država.
Zapad je optužila za "neokolonijalni pristup" koji podriva ustavne temelje BiH i prava konstitutivnih naroda ustvrdivši kako Republika Srpska nije izvor poteškoća.
Ona tvrdi kako se političare iz tog entiteta demonizira samo stoga što se ne uklapaju u želje zapada odnosno odbija "umjetno nametanje građanske formule" za BiH.
OHR je nazvala "kolonijalnim tijelom" koje treba što prije zatvoriti kako bi BiH preuzela odgovornost za svoju budućnost te je istaknula kako Rusija i dalje ne priznaje Schmidta kao visokog predstavnika
Rusko je stajalište donekle je podržao i predstavnik Kine Geng Shuang koji je kazao kako BiH treba sama naći svoj nezavisni put, a Kina očekuje da se međunarodna zajednica suzdrži od miješanja u unutarnje stvari BiH.
"Pozivamo sve da se suzdrže od jednostranih sankcija i uplitanja u unutarnja pitanja BiH", kazao je Shuang.
Predstavnik Srbije pri UN-u Nemanja Stevanović ustvrdio je kako Beograd podupire BiH kao jedinstvenu državu s dva entiteta temeljenu na Daytonskom sporazumu i očekuje da se problemi u BiH rješavaju dogovorom i konsenzusom.
