- 281. dan rata u Ukrajini
- Vatikan pod kibernetičkim napadom nakon kritike Rusije
- Njemačka i Norveška traže od NATO-a zaštitu infrastrukture
- Rusija osudila njemački parlament
- Ukrajina: Rusija se povukla iz gradova preko puta Hersona
TIJEK DOGAĐAJA:
Otkriveni ruski planovi invazije na Ukrajinu
23.00 - Britanski think tank za obranu i sigurnost otkrio je pojedinosti moskovskog plana prije invazije na Ukrajinu, na temelju pronađenih ruskih dokumenata koje je navodno potpisao Vladimir Putin. Rusija je planirala preuzeti Ukrajinu u roku od 10 dana i pripojiti je do kolovoza ove godine, rekao je Kraljevski institut ujedinjenih službi za obrambene i sigurnosne studije (RUSI). Prema think tanku povezanom s britanskom vojskom, samo je mala skupina ruskih dužnosnika bila svjesna punog razmjera planova. Navodi se da čak ni zamjenici šefova ogranaka unutar ruske vojske nisu bili svjesni plana za invaziju i okupaciju Ukrajine sve do nekoliko dana prije početka invazije, a taktičke vojne jedinice nisu primile zapovijedi do nekoliko sati prije.
Dokumenti su također otkrili da je Rusija planirala zauzeti ukrajinske elektrane, aerodrome, zalihe vode, središnju banku i parlament te da su ruske specijalne službe imale zadatak ubiti ukrajinsko vodstvo. Činilo se da su pretpostavljali da će dužnosnici ukrajinske vlade "ili pobjeći ili biti zarobljeni zbog brzine invazije", rekao je RUSI. Ukrajinska obavještajna zajednica također vjeruje da je Rusija planirala koristiti bjeloruske zračne jedinice za zauzimanje nuklearnih elektrana Rivne i Hmjelnicki.
Plan invazije navodno sadrži detalje za zauzimanje ukrajinskih nuklearnih elektrana kako bi se zaštitile ruske trupe, preuzela kontrola nad energetskim sustavom zemlje i potencijalno ucjenjivale europske zemlje rizikom od zagađenja radijacijom. Rusija je planirala započeti invaziju "masovnim ispaljivanjem projektila i zračnih napada" na ukrajinske vojne ciljeve, navodi RUSI.
Ukrajina: Rusija povlači vojsku i evakuira ljude iz Zaporoške oblasti
22.00 - Ukrajina je objavila da Rusija povlači neke od svojih vojnih jedinica i da se priprema za evakuaciju ljudi iz određenih naselja diljem Zaporoške oblasti, izvještava Kyiv Independent.
Biden: 'Ne planiram razgovor s Putinom, ali sam spreman'
21.00 - Američki predsjednik Joe Biden rekao je u četvrtak da ne planira u skorije vrijeme kontaktirati Vladimira Putina, no da je u dogovoru sa saveznicima u NATO-u spreman razgovarati s ruskim predsjednikom ako on pokaže interes za okončanje rata u Ukrajini. "Nemam neposrednih planova kontaktirati gospodina Putina", rekao je Biden na konferenciji za medije nakon razgovora s francuskim kolegom Emmanuelom Macronom Bijeloj kući.
"Spreman sam razgovarati s gospodinom Putinom, ako doista postoji interes da se on odluči tražiti načine za okončanje rata. On to još nije učinio“, dodao je. Biden i Macron su izrazili solidarnost s Ukrajinom i obećali da će zajednički raditi na svladavanju ekonomskih teškoća koje je donio rat.
Pismo-bomba i u američkom veleposlanstvu
19.55 - Španjolske vlasti sada su potvrdile da su stručnjaci za deaktiviranje bombe deaktivirali pismo-bombu u američkom veleposlanstvu, šestu takvu napravu poslanu na ciljeve u Španjolskoj.
Radnik je jučer ozlijeđen u ukrajinskom veleposlanstvu u Madridu kada je držao pismo u kojem je bila mala eksplozivna naprava. Od tada su slična pisma poslana ministarstvu obrane, bazi zrakoplovstva i proizvođaču oružja. Paket je također poslan premijeru Pedru Sanchezu 24. studenog, iako ga je razoružao njegov sigurnosni tim. Španjolska ministrica obrane Margarita Robles, koja je danas bila u posjetu ukrajinskom lučkom gradu Odesi, rekla je da pisma bombe neće odvratiti njezinu zemlju od potpore ukrajinskoj "pravednoj stvari".
"Ono što mora biti vrlo jasno je da nijedna od ovih isporuka ili bilo koja druga nasilna akcija neće promijeniti jasnu i čvrstu predanost Španjolske, zemalja NATO-a i Europske unije da podrže Ukrajinu", rekla je.
Kličko poziva Kijevljane: 'Napravite zalihe vode i tople odjeće'
19.00 - Gradonačelnik Kijeva rekao je u četvrtak stanovnicima glavnog grada da naprave zalihe vode, hrane i tople odjeće u slučaju potpunog pada električne mreže uzrokovanog ruskim zračnim napadima, te je rekao da bi građani trebali razmisliti da ostanu s prijateljima u predgrađima ako mogu.
Gradonačelnik Vitalij Kličko upozorio je da bi temperature u domovima mogle naglo pasti u slučaju "pada električne energije i uništenja infrastrukture i potpunog odsustva struje, vodenih zaliha, odvoda i grijanja".
"Temperature u stanovima možda se neće razlikovati previše od temperatura vani", rekao je bivši boksački prvak na sigurnosnom forumu u Kijevu, gdje su temperature oko minus četiri stupnja Celzijusa. "Molim ljude da stvore zalihe tehničke vode, pitke vode, trajnih prehrambenih proizvoda, tople odjeće."
Električne jedinice nekoliko elektrana diljem Ukrajine morale su se hitno ugasiti ovaj tjedan nakon ruskih raketnih napada. Kličko je rekao da bi se ljudi trebali privremeno preseliti kod prijatelja ili rođaka koji imaju svoje kuće u predgrađima Kijeva. U utorak, premijer Denis Šimal rekao je da Ukrajina i dalje ima 30 posto deficita struje, šest dana nakon posljednjeg velikog vala ruskih raketnih napada na mrežu električne energije.
Kako bi ublažili nedostatak grijanja i električne energije, vlasti Kijeva postavile su 430 točaka za grijanje gdje se ljudi mogu ugrijati i napuniti svoje mobitele, no Kličko je rekao da je taj broj nedovoljan za grad od 3.5 milijuna stanovnika. "Ne bi pomoglo ni 500, čak bi i 5000 bilo premalo." Rusija kaže da su napadi na ključnu infrastrukturu vojno legitimni, i da Kijev može zaustaviti patnje svoga naroda ako želi ako popusti ruskim zahtjevima koje Moskva nije iskazala. Ukrajina kaže da su napadi kojima je namjera uzrokovati civilne patnje ratni zločin.
Razmijenjeno 50 zarobljenika
18.00 - Rusko ministarstvo obrane i šef ureda ukrajinskog predsjednika objavili su da su dvije zemlje u četvrtak razmijenile 50 zarobljenika. Ranije u četvrtak dužnosnik kojeg je postavila Rusija u okupiranoj regiji Donjeck objavio je da će Moskva i Kijev zamijeniti 50 ljudi. Andrij Jermak, šef ureda Volodimira Zelenskija, izvijestio je pak o oslobađanju 50 „zaštitnika Ukrajine“ te je rekao da će se zamjena zatvorenika nastaviti „do oslobađanja zadnjeg Ukrajinca“.
„Branitelji Mariupolja i Azovstalja su se vratili, kao i zatočeni u borbama u smjeru Donjecka, Luhanska i Zaporižje“, napisao je Jermak na Telegramu. Rusija je objavila da će oslobođene zrakoplovom prebaciti u Moskvu na liječnički pregled i rehabilitaciju.
Snimke oštećenja plinovoda otvaraju nova pitanja
17. 30 - Prema izjavama stručnjaka, nove videosnimke jednog od nekoliko mjesta napada na plinovod Sjeverni tok 1, koji su isključivo dostupni javnom servisu SWR-u, mogli bi biti početna osnova za daljnju istragu. Riječ je o podvodnim snimkama koje su prije nekoliko dana za vrijeme jedne ekspedicije načinili predstavnici organizacije za zaštitu okoliša Greenpeace i tako dokumentirali nove detalje razaranja, piše Deutsche Welle.
Slike potječu s oštećene cijevi plinovoda kod otoka Bornholm, koje se nalazi u švedskoj gospodarskoj zoni. Ekolozi su uspjeli utvrditi koordinate mjesta napada uspoređujući različite podatke. Videozapise je snimila robot-podmornica na dubini od 79 metara.
Na sjednici OESS-a nedostajao Lavrov ali i neobjašnjivo umrli Bjelorus
16.40 - U Poljskoj se sastala Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) - osnovana za očuvanje mira i stabilnosti na kontinentu. Na sastanku 57 zemalja nije bio ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, kojem je zabranjen ulazak u zemlju, koja trenutno predsjeda OESS-om.
Zabrana nije dobro sjela Lavrovu, koji je rekao: "Mogu odgovorno reći da će poljsko antipredsjedavanje OESS-om zauzeti najjadnije mjesto ikada u povijesti ove organizacije. Naši susjedi Poljaci kopaju grob za organizaciju uništavajući posljednje ostatke kulture konsenzusa."
Prije ruske invazije, OESS je djelovao kao posrednik u Ukrajini i pregovarao o mirovnim sporazumima za istok zemlje nakon rata između ukrajinskih snaga i proruskih separatista. OESS je u ožujku prekinuo svoju posebnu promatračku misiju u Ukrajini.
Na sastanku je nedostajao i bjeloruski ministar vanjskih poslova Vladimir Makei nakon što je iznenada preminuo prošlog vikenda u 64. godini života. Uzrok smrti nije naveden i nije poznato da je bolovao od bilo kakve kronične bolesti, što je potaknulo nagađanja o mogućem prekršaju. Bjeloruski predstavnik Andrei Dapkiunas iznio je komentare za koje je rekao da ih je pripremio Makei prije svoje smrti. Komentari su kritizirali Lavrovljevo isključenje i optuživali zapadne sile za potkopavanje europske sigurnosne strukture izoliranjem Rusije i Bjelorusije.
Šire se brutalne snimke koje veličaju ruske plaćenike
16.15 - Newsguard, koji prati dezinformacije na internetu, pronašao je 160 videozapisa na Tik Toku koji "aludiraju, pokazuju ili veličaju nasilje" zloglasnih ruskih plaćenika Wagner. Čini se da neki od videa pokazuju pogubljenje bivšeg ruskog plaćenika Jevgenija Nužina - jedan od njih je skupio najmanje 900.000 pregleda prije nego što je uklonjen. Newsguard je rekao da je na platformi pronašao druge videozapise u kojima se zagovara nasilje protiv Ukrajinaca i tvrdi da su oni "nacisti". Glasnogovornik TikToka rekao je da "na našoj platformi nema mjesta za sadržaj pun mržnje ili nasilje" i da su mnogi videozapisi uklonjeni.
"Naše Smjernice zajednice jasno ističu da ne dopuštamo ljudima da koriste našu platformu za prijetnje ili poticanje nasilja, ili dijeljenje napada ili uvreda na temelju nacionalnosti ili drugih zaštićenih karakteristika ljudi. Poduzet ćemo mjere u vezi sa sadržajem za koji se utvrdi da krši ova pravila", kažu u TikToku.
Španjolska jača mjere sigurnosti nakon otkrića pisma-bombi
16.00 - Španjolska je pojačala mjere sigurnosti u vladinim i službenim zgradama nakon otkrića pet pisama bombi te zapaljivih naprava u proteklih tjedan dana, uključujući i onu koja je jučer eksplodirala u ukrajinskom veleposlanstvu u Madridu. Pisma bombe poslana su španjolskom premijeru Pedru Sanchezu, ministarstvu obrane, tvrtki za proizvodnju oružja koja izrađuje raketne bacače donirane Kijevu, vojnoj zračnoj bazi u blizini Madrida i veleposlanstvu, piše Guardian.
Španjolski državni tajnik za sigurnost Rafael Perez rekao je da je početna analiza pokazala da su paketi poslani iz Španjolske. "To su smeđe kuverte sličnog izgleda. U ranoj smo fazi naše istrage. Iako postoje znakovi da su došli sa španjolskog teritorija, budimo oprezni", rekao je Perez danas u Madridu. Državni tajnik kaže da još nema dovoljno razloga za uzbunu zbog terorističke prijetnje te da španjolska vlada nije upoznata sa sličnim paketima koji se šalju drugim zemljama. Najviši španjolski kazneni sud vodi istragu o ovom slučaju, a stručnjaci će pregledati omotnice radi usporedbe DNA i rukopisa.
Ukrajina tvrdi da se Rusija povukla iz gradova preko puta Hersona
14:50 - Ukrajinska vojska objavila je u četvrtak da je Rusija povukla određeni broj vojnika iz gradova na suprotnoj obali Dnjepra kod Hersona, što je prvo ukrajinsko izvješće o ruskom povlačenju s tog područja na jugu.
U priopćenju nije bilo drugih pojedinosti, te se ne spominje mogući prelazak ukrajinskih snaga preko rijeke Dnjepra. Ukrajinski dužnosnici također su naglasili da je Rusija intenzivirala granatiranje preko rijeke, ponovno oštetivši električnu mrežu u Hersonu gdje je počelo njezino obnavljanje gotovo tri tjedna nakon što je ruska vojska napustila grad i pobjegla preko rijeke.
Otkad je Rusija napustila Herson prošli mjesec, deveti mjesec svoje invazije Ukrajine, rijeka Dnjepar sada formira cijeli južni pojas bojišnice.
Rusija je već rekla civilima da napuste gradove unutar 15 kilometara od rijeke i povuku svoju civilnu upravu iz grada Nova Kakovska na obali rijeke. Ukrajinski dužnosnici prethodno su rekli da je Rusija povukla nešto artiljerije blizu rijeke na sigurnije pozicije nešto dalje, ali dosad nisu govorili o tome da ruske snage napuštaju gradove.
"Primjetno je smanjenje ruskih vojnika i vojne opreme u naselju Oleški", rekla je vojska, govoreći o gradu koji se nalazi preko puta Hersona, na drugoj strani preko Dnjepra, do kojeg je vodio razrušeni most.
"Neprijateljska vojska povukla se iz određenih naselja oblasti Herson i nestala u šumskim pojasima uzduž autoputa Oleški - Hola Pristan", rečeno je u kontekstu 25 kilometara dugačke ceste koja prolazi preko riječnih gradova razmještenih u šumskim predjelima na obali preko puta Hersona.
Rečeno je da je veći dio ruskih vojnika koje se može vidjeti u području nedavno mobilizirani rezervisti, što daje naslutiti da su najbolje utrenirani profesionalni vojnici već napustili područje. Reuters nije mogao nezavisno potvrditi ta izvješća.
Zasebno, Ukrajina je pojačala sigurnost u svojim diplomatskim misijama diljem svijeta u četvrtak nakon što je eksplodirala bomba u njihovu veleposlanstvu u Madridu, jedan od nekoliko uređaja koji je poslan metama u Španjolskoj, među kojima je i premijer Pedro Sanchez.
Veleposlanik Serhij Pohorelcev rekao je ukrajinskom mediju Europska Pravda da je izvan zgrade otvoren sumnjiv paket naslovljen na njega, a zaposlenik veleposlanstva koji ga je otvorio ozlijeđen je u eksploziji.
Kremlj o EU planovima za sud za ratne zločine: 'Nećemo to prihvatiti'
12:50 - Kremlj je u četvrtak osudio pozive Europske unije da se uspostavi sud za ratne zločine zbog postupaka Rusije u Ukrajini, rekavši da bi svako takvo tijelo bilo nelegitimno i neprihvatljivo za Moskvu. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u srijedu da će EU pokušati uspostaviti specijalizirani sud, uz potporu Ujedinjenih naroda, da istraži i procesuira moguće ratne zločine koje su počinile ruske snage u Ukrajini.
"Što se tiče pokušaja uspostave neke vrste suda - oni neće imati legitimitet, nećemo to prihvatiti i osudit ćemo to", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u razgovoru s novinarima u četvrtak.
Zapad i Ukrajina naveli su više ruskih ratnih zločina tijekom devetomjesečnog rata, uključujući grad Buču koji su ruske snage okupirale mjesec dana nakon početka invazije 24. veljače i napustile ga krajem ožujka nakon neuspjele ofenzive na ukrajinski glavni grad. Kijev se zalaže za osnivanje posebnog suda za procesuiranje ruskih vojnih i političkih čelnika koje smatra odgovornima za rat.
Rusija negira da je ciljala civile i počinila druge ratne zločine, a ukrajinske snage je optužila za kršenje međunarodnog prava i Ženevskih konvencija tijekom provođenja onoga što Moskva naziva svojom "specijalnom vojnom operacijom".
Stoltenberg pozvao Njemačku da nastavi jačati oružane snage
12:30 - Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je u četvrtak na Berlinskoj sigurnosnoj konferenciji Njemačku da nastavi s jačanjem svojih oružanih snaga. "Povijesna je odluka Njemačke da značajno poveća izdatke za obranu uz ulaganja u nove borbene zrakoplove, helikoptere, brodove i podmornice", rekao je Stoltenberg. "Ovo je doista prekretnica koja odražava naše promijenjeno sigurnosno okruženje", dodao je, referirajući se na rusku agresiju protiv Ukrajine.
Španjolska policija 'neutralizirala' pismo-bombu naslovljenju na premijera
12:30 - Španjolske vlasti su u četvrtak objavile da je pismo-bomba, sa "sličnim" obilježjima kao jučerašnje koje je eksplodiralo u ukrajinskom veleposlanstvu u Madridu, bilo prošli tjedan naslovljeno na premijera Pedra Sancheza.
Ministarstvo unutarnjih poslova u priopćenju navodi da je "omotnica s pirotehničkim materijalom", naslovljena na "predsjednika vlade Pedra Sancheza" bila "detektirana i neutralizirana 24. studenoga" te da se za to pobrinulo osiguranje predsjednika vlade.
Lavrov poručio SAD-u i NATO-u: 'Vi izravno sudjelujete u ratu, obučavate vojnike i šaljete oružje'
12:00 - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u četvrtak da su Sjedinjene Države i NATO sudionici u ratu u Ukrajini zbog pomoći koju pružaju Kijevu, optuživši ih i za obuku ukrajinskih vojnika na njihovu teritoriju. Lavrov je na konferenciji za novinare rekao da su Washington i Atlantski savez uključeni u rat jer opskrbljuju Ukrajinu oružjem i pružaju joj vojnu obuku na svojem teritoriju.
"Nemojte govoriti da SAD i NATO ne sudjeluju u ovom ratu - vi izravno sudjelujete. Uključivo ne samo dopremu oružja već i obuku vojnika - vi obučavate (ukrajinske) vojnike na svojem teritoriju", kazao je.
Dodao je da su SAD "egzistencijalna" prijetnja Rusiji iz Ukrajine. Rekao je da je zapad imao stvarnu priliku izbjeći sukob u Ukrajini, ali je odlučio odbaciti ruske prijedloge da se zaustavi širenje NATO-a i dogovori poseban sigurnosni status za Kijev.
Zapad kaže da su prijedlozi Rusije izneseni uoči rata u Ukrajini bili nerealni i neiskreni. Lavrov je rekao da je Moskva spremna saslušati ako tko želi pregovarati o Ukrajini. Naglasio je i da su ukrajinske tvrdnje da Rusija želi pregovore kako bi dobila vremena za pregrupiranje i obnovu svojih oružanih snaga apsurdne.
Ruski je šef diplomacije također istaknuo da je Rusija prije rata u Ukrajini puno, puno godina sve upozoravala. Nazvao je i nedavne izjave pape Franje o Ukrajini "nekršćanskima" i teško razumljivima.
Franjo je u intervjuu za Jesuit magazine America govorio o ruskoj okrutnosti u Ukrajini i naglasio da je "Rusija ona koja je izvršila invaziju. To je vrlo jasno". Također je rekao da su među najokrutnijima ruski vojnici koji su pripadnici etičkih manjina koji se bore u Ukrajini, primjerice Čečeni.
"Papa Franjo imao je izjave potpuno nerazumljive, apsolutno nekršćanske", ocijenio je ruski ministar vanjskih poslova.
Optužio je i NATO za raspirivanje napetosti u blizini Kine na način koji predstavlja rizik za Rusiju. "Južnokinesko more sada postaje jedna od onih regija u kojima NATO nije nesklon, kao što je nekoć bio u Ukrajini, eskalaciji napetosti", rekao je Lavrov. "Znamo koliko Kina ozbiljno shvaća takve provokacije, da ne spominjemo Tajvan i Tajvanski tjesnac, i smatramo da NATO-ovo igranje vatrom u ovim regijama nosi prijetnje i rizike za Rusku Federaciju", rekao je.
Lavrov je rekao da zato Rusija razvija vojnu suradnju s Kinom i provodi zajedničke vježbe. “Činjenicu da članice NATO-a pod vodstvom Sjedinjenih Država pokušavaju ondje stvoriti eksplozivnu situaciju, svi dobro razumiju”, rekao je.
Također je optužio NATO da pokušava uvući Indiju u ono što je nazvao antiruskim i antikineskim savezom. Ruski ministar vanjskih poslova kazao je i da su se u Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS) nagomilali veliki problemi, optuživši zapad da je nakon hladnog rata odbacio priliku da postane pravi most s Rusijom.
Ukrajinci pribjegavaju očajničkim mjerama grijanja, što uzrokuje požare
10:20 - Oko šest milijuna ljudi u Ukrajini i dalje je bez struje. Rusija je od listopada gađala kritične infrastrukturne objekte u Ukrajini, u jednom trenutku isključivši struju za 10 milijuna ljudi i prekinuvši opskrbu vodom cijelim regijama.
Neprekidna isključenja električne energije traju već mjesecima u pokušaju da se očuvaju zalihe električne energije, ali ruski štrajkovi i dalje ometaju distribuciju. U nekim regijama Ukrajine, uključujući južni grad Herson, lokalne su vlasti postavile čvorišta za grijanje i struju kako bi ljudi mogli puniti svoju elektroniku. No, Ukrajinci su pribjegli očajničkim mjerama kako bi zagrijali svoje domove, uz nagli porast požara zabilježenih u stambenim područjima - usmrtivši devet osoba.
U Ukrajini je u 24 sata zabilježen ukupno 131 požar.
Ukrajinska hitna služba je rekla: "Samo u prošlom danu u Ukrajini je bio 131 požar, od kojih 106 u stambenom sektoru. Devet osoba je poginulo, osam je ozlijeđeno."
U Španjolskoj otkrivena treća bomba u dva dana u bazi ratnog zrakoplovstva
9:45 - Treća eksplozivna naprava u dva dana poslana je u bazu španjolskog ratnog zrakoplovstva u Torrejon De Ardozu u blizini Madrida, glavnog grada Španjolske.
Jučer su u Španjolskoj otkrivena dva pisma bombe: jedno je poslano u ukrajinsku ambasadu u Madridu, a drugo je firmi koja proizvodi oružje na sjeveru zemlje.
Policija je potvrdila da ispituje moguću vezu između dva pisma bombe poslana ukrajinskom veleposlaniku u Madridu i španjolskoj tvrtki za proizvodnju oružja koja proizvodi raketne bacače i donira ih Kijevu. Kako javlja Sky News, smatra se da su prva dva incidenta povezana jer je na obje omotnice u kojima su se nalazile bombe bila napisana ista e-mail adresa.
U prvom incidentu ozlijeđen je službenik ukrajinskog veleposlanstva u Madridu kada je otvorio pismo bombu naslovljeno na veleposlanika, zbog čega je Kijev naredio pojačane mjere sigurnosti u svim svojim predstavništvima u inozemstvu.
Nekoliko sati kasnije, tvrtka za proizvodnju oružja u Zaragozi, u sjeveroistočnoj Španjolskoj, primila je sličan paket, potvrdila je policija.
Nakon prvog incidenta, ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba naredio je svim ukrajinskim veleposlanstvima u inozemstvu da "hitno" pojačaju sigurnost te pozvao Španjolsku da pokrene istragu. Španjolski visoki sud otvorio je istragu o napadu kao mogućem slučaju terorizma.
Pentagon najavio veliku pomoć Kijevu
9:44 - Podsjetimo, SAD je obećao Ukrajini dostaviti osam baterija Nasams sustava, od kojih je najmanje jedan već stigao u Ukrajinu te je uspješno korišten u obrani neba od ruskih projektila. Štoviše, sami Amerikanci, ali i službeni Kijev, poručili su da je sustav imao 100% uspješnost u obaranju raketa koje su lansirale ruske snage.
Ovi 6 Nasamsa dio su paketa naoružanja vrijednog gotovo 3 milijarde dolara, a koji su Amerikanci najavili još 24. kolovoza ove godine.
Koliko je Ukrajincima važno da ojačaju protuzračnu obranu svjedoči i činjenica da je gotovo šest milijuna ljudi diljem zemlje bez struje zbog udara ruskih projektila na energetsku mrežu.
Rusija osudila njemački parlament jer je proglasio gladomor genocidom
9:25 - Rusija je u četvrtak rekla da potez njemačkog parlamenta da prizna glad u Ukrajini 1932-1933. kao sovjetski genocid predstavlja antirusku provokaciju i pokušaj Njemačke da izbijeli svoju nacističku prošlost.Donji dom njemačkog parlamenta Bundestag u srijedu je velikom većinom prihvatio rezoluciju u kojoj se "genocidom" proglašava gladomor ili holodomor u Ukrajini koji je prije 90 godina prouzročio Staljinov režim. Tu je odluku pozdravio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij.
Godine 1932. i 1933. oko 3,5 milijuna Ukrajinaca bili su žrtve gladomora ili pomora glađu koje je počinio Staljinov režim. Sav urod je seljacima bio oduzet u ime kolektivizacije zemlje. Taj je pomor glađu uvršten "na popis neljudskih zločina što su ih počinili totalitarni sustavi koji su pobili milijune ljudi u Europi, napose u prvoj polovini 20. stoljeća", navodi se u njemačkoj rezoluciji.
Rusija je u četvrtak odbacila tvrdnju da se radi o genocidu i rekla da su i milijuni ljudi u drugim dijelovima Sovjetskog Saveza, uključujući Rusiju, također propatili. Radi se o još jednom pokušaju "demonizacije Rusije", navodi rusko ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju. "Nijemci pokušavaju ponovno napisati svoju povijest" i umanjiti vlastitu krivnju za bezbrojne zločine koje je počinila nacistička Njemačka tijekom Drugog svjetskog rata, dodaje se.
Ministarstvo je optužilo njemački parlament da donošenjem deklaracije "oživljava fašističku ideologiju rasne mržnje i diskriminacije i pokušava se osloboditi odgovornosti za ratne zločine".
Nekoliko europskih zemalja, uključujući bivše sovjetske baltičke države, također priznaju gladomor kao genocid. Za Ukrajince, gladomor čini središnji dio identiteta zemlje kao neovisne nacionalne države i dokaz povijesnih nepravdi koje su Ukrajincima nanijeli čelnici u Moskvi.
Njemačka i Norveška traže od NATO-a zaštitu infrastrukture
4:30 - Čelnici Njemačke i Norveške rekli su u srijedu da će zajednički zatražiti od NATO-a da koordinira zaštitu europske podmorske infrastrukture u svjetlu navodnih napada na mrežu plinovoda Sjeverni tok.
Njemački kancelar Olaf Scholz kazao je zajedno s norveškim premijerom Jonasom Gahra Stoereom da bi se uključivanjem NATO-a u zaštitu pomorske instrastrukture poslao signal. “Zaštitu naše kritične infrastrukture shvaćamo vrlo ozbiljno i nitko ne bi trebao misliti da će napadi ostati bez posljedica”, rekao je Scholz.
U rujnu je došlo do eksplozije na plinovodima Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 koji povezuju Rusiju i Njemačku. Pronađeni su tragovi eksplozija i sumnja se da je riječ o sabotaži.
Vatikan pod kibernetičkim napadom dan nakon kritike Rusije
4:30 - Vatikanska internetska stranica bila je u srijedu navečer nedostupna nakon "abnormalnih pokušaja pristupa", objavila je tiskovna služba Svete Stolice, a po riječima ukrajinskog veleposlanika, riječ je o ruskom kibernetičkom napadu.
"Tehnička istraga bila je u tijeku (krajem dana) zbog neuobičajenih pokušaja pristupa stranici", rekao je za francusku agenciju AFP direktor vatikanske službe za tisak Matteo Bruni. U srijedu poslijepodne nekoliko je vatikanskih web stranica bilo izvan mreže nekoliko sati, a službena web stranica vatican.va još je bila nedostupna do sredine večeri.
Ovaj navodni računalni napad dolazi dan nakon oštrih reakcija Rusije, koja je izrazila svoje "ogorčenje" nakon izjava pape Franje o navodnoj ulozi ruskih etničkih manjina u sukobu u Ukrajini.
Macron upozorio SAD na opasnost od 'super agresivnih subvencija'
3:15 - Francuski predsjednik Emmanuel Macron osudio je u srijedu u Washingtonu "superagresivne" mjere koje je poduzeo Joe Biden kako bi potaknuo američku industriju, te je upozorio da one riskiraju "fragmentaciju Zapada", navode agencije pozivajući se na izvore s tog sastanka. Prvog dana službenog posjeta francuski predsjednik nije krio zabrinutost tijekom susreta s američkim parlamentarcima obiju stranaka.
Ogromne subvencije koje je američki predsjednik odlučio dodijeliti u velikom gospodarskom i socijalnom zakonu pod nazivom "Zakon o smanjenju inflacije" (IRA) su "super agresivne za naše tvrtke", požalio se francuski predsjednik. "Ne želim postati tržište za američke proizvode jer imam potpuno iste proizvode kao i vi. Imam srednju klasu (koja mora) raditi i ljude koji moraju pronaći posao. A posljedica IRA-e je da možete riješite svoj problem, ali ćete moj učiniti još gorim. Žao mi je što sam tako izravan", rekao je Emmanuel Macron.
Macron je stigao u Washington u drugi državni posjet od preuzimanja dužnosti 2017., za koji su i prije njegova početka francuski dužnosnici najavili da će se suprotstaviti Joeu Bidenu vezano uz subvencije iz ovog zakona. Prilikom susreta s parlamentarcima u knjižnici Kongresa Macron je rekao kako je Inflation Reduction Act "super agresivan" prema europskim tvrtkama, kazao je Reutersu jedan sudionik razgovora pod uvjetom anonimnosti.
Macronov ured odbio je potvrditi komentare francuskog predsjednika, o kojima je javila i agencija France Presse.
Europski lideri potužili su se na zakonodavni paket kojeg je u kolovozu potpisao Biden, kojim se daju snažne subvencije američkim proizvodima, što stavlja u neravnopravan položaj neameričke tvrtke i biti će ozbiljan udarac njihovim gospodarstvima u trenutku dok se Europa bori s posljedicama ruske agresije na Ukrajinu. Upitana o europskim zabrinutostima tiskovna tajnica Bijele kuće Karine Jean-Pierre rekla je da zakon "predstavlja značajne prilike za europske tvrtke, kao i koristi za energetsku sigurnost EU-a". IRA ima odredbe koje će pridonijeti rastu sektora čiste energije na globalnoj razini, dodala je.
Govoreći u prisutnosti novinara Macron je rekao kako Francuska i SAD trebaju udružiti snage da reformiraju Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku kako bi njihovi fondovi mogli biti usmjereni u zemlje pogođene klimatskim promjenama.
Ranije je Macron posjetio sjedište NASA-e s potpredsjednicom Kamalom Harris i rekao da je američko-francuska suradnja važna za suzbijanje rizika od sukoba u svemiru. Njih su dvoje najavili novu američko-francusku suradnju u svemiru tijekom sastanka u Parizu prije godinu dana. Macron je rekao da svemir predstavlja "novo mjesto sukoba" i da je važno da Francuska i Sjedinjene Države rade zajedno na postavljanju pravila i normi jer dijele predanost znanosti kao i demokratskim vrijednostima.
Španjolska policija ispituje vezu između dva pisma-bombe
2:00 - Španjolska policija ispituje moguću vezu između dva pisma-bombe poslana ukrajinskom veleposlaniku u Madridu i španjolskoj tvrtki za proizvodnju oružja koja proizvodi lansirne raketne bacače i donira ih Kijevu, potvrdila je u srijedu kasno navečer policija.
U prvom incidentu ozlijeđen je službenik ukrajinskog veleposlanstva u Madridu kada je otvorio pismo bombu naslovljeno na veleposlanika, zbog čega je Kijev naredio pojačane mjere sigurnosti u svim svojim predstavništvima u inozemstvu. Pismo, koje je stiglo običnom poštom i nije skenirano, uzrokovalo je "malu ranu" na ruci kada ga je službenik otvorio u vrtu veleposlanstva, rekla je službenica španjolske vlade Mercedes Gonzalez za Telemadrid.
Nekoliko sati kasnije, tvrtka za proizvodnju oružja u Zaragozi, u sjeveroistočnoj Španjolskoj, primila je sličan paket, potvrdila je policija. Predstavnica vlade u Zaragozi, Rosa Serrano, rekla je u intervjuu za stanicu SER da se čini da dvije omotnice imaju istog pošiljatelja, jer je na poleđini obiju ispisana ista e-mail adresa. Serrano je rekao da su paketi došli iz Ukrajine i to je ono što je alarmiralo tvrtku za proizvodnju oružja koja je pozvala policiju. Riječ je o tvrtki Instalaza, proizvođaču raketnog bacača C90 koji Španjolska donira Ukrajini.
Nakon prvog incidenta, ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba naredio je svim ukrajinskim veleposlanstvima u inozemstvu da "hitno" pojačaju sigurnost i pozvao Španjolsku da pokrene istragu o napadu, rekao je glasnogovornik ministarstva.
Detektivi istražuju incident, uz pomoć forenzičara i istražitelja obavještajne službe, priopćila je policija. Područje oko veleposlanstva je ograđeno, objavila je televizija TVE. Španjolski visoki sud otvorio je istragu o napadu kao mogućem slučaju terorizma, doznaje se iz pravosudnih izvora. Stambeno područje oko veleposlanstva u sjeverozapadnom Madridu je ograđeno, a jedinica za deaktiviranje bombi raspoređena je na mjesto događaja. Jednako se tretira i područje oko tvornice u Zaragozi.
