- 80. je dan rata u Ukrajini
- Ruska vojska se povlači s položaja oko Harkiva
- EU planira ograničenje cijena plina u slučaju manje isporuke iz Rusije
- Finska je odsječena od struje iz Rusije
- Ukrajinci pokrenuli protuofenzivu kod Izjuma
- Telefonski razgovor finskog i ruskog predsjednika
PRATITE TIJEK DOGAĐANJA:
Britanski špijun: Putin je ozbiljno bolestan
23.33 - Bivši britanski špijun koji je napisao dosje o Donaldu Trumpu i navodnom ruskom miješanju u američku izbornu kampanju 2016. kaže da su mu izvori rekli da je Vladimir Putin "ozbiljno bolestan".
Christopher Steele, koji je vodio odjel za Rusiju u MI6 između 2006. i 2009. rekao je za Sky News da je Putinova bolest "element" onoga što se događa u Ukrajini.
“Svakako, prema onome što čujemo od izvora u Rusiji i drugdje, Putin je, zapravo, prilično ozbiljno bolestan. Nije jasno o kakvoj se bolesti radi; je li neizlječiva ili terminalna, ali svakako, mislim da je to dio jednadžbe", poručio je.
Nedavno je ukrajinski general bojnik Kirilo Budanov, u ekskluzivnom intervjuu za Sky News, također rekao da ruski čelnik boluje od raka i da je u Rusiji u tijeku državni udar. Nagađanja oko zdravlja Vladimira Putina kruže već nekoliko godina, ali su se samo pojačala otkako je naredio invaziju na Ukrajinu.
Zelenskij primio šefa Republikanaca u američkom Senatu
23.23 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij primio je u Kijevu izaslanstvo američkih parlamentarnih zastupnika na čelu s Mitchom McConnellom, vođom republikanske manjine u američkom Senatu, priopćio je u subotu ured ukrajinskog predsjednika.
"Nestrpljivo iščekujem američku potporu novim sankcijama. Osim toga, mislimo da Rusiju službeno treba proglasiti državom sponzorom terorizma", rekao je Zelenskij na sastanku, navodi se u priopćenju.
Usto je zahvalio "Sjedinjenim Državama na vodstvu u potpori Ukrajini", ocijenivši da ne štite samo njegovu zemlju, "nego i vrijednosti i demokratske slobode, pravo zemalja da slobodno biraju svoju budućnost".
U svojoj svakodnevnoj video poruci Zelenskij je tijekom večeri rekao da "ovaj posjet još jednom svjedoči o čvrstoj potpori dviju (američkih) stranaka našoj zemlji i o snažnim vezama američkog i ukrajinskog naroda", dodajući da su razgovarali o "financijskoj i o vojnoj pomoći" Ukrajini i o "sankcijama Rusiji".
Ruskim diplomatima u Washingtonu prijeti se nasiljem
23.18 - Ruskim diplomatima u Washingtonu prijeti se nasiljem, a američki obavještajci pokušavaju stupiti u kontakt s njima, citirala je veleposlanika u Washingtonu novinska agencija Tass.
Anatolij Antonov rekao je ruskoj televiziji da su, otkako je Rusija napala Ukrajinu 24. veljače, sastanci licem u lice s američkim dužnosnicima prestali, ali je veleposlanstvo postalo poput "opkoljene tvrđave".
"U osnovi, naše veleposlanstvo djeluje u neprijateljskom okruženju… Zaposlenici veleposlanstva primaju prijetnje, uključujući prijetnje fizičkim nasiljem. Agenti američkih sigurnosnih službi motaju se ispred ruskog veleposlanstva i dijele brojeve telefona CIA-e i FBI-a koje se mogu nazvati radi uspostavljanja kontakta."
CIA, FBI, Ured ravnatelja nacionalne obavještajne službe i američki State Department nisu odmah odgovorili na ove tvrdnje, piše Guardian.
Apel Ukrajine na Eurosongu: Pomozite Mariupolju, spasite Azovstal
22.44 - Ukrajina je nastupila u finalu Eurosonga. Frontmen grupe Kalush Orchestra je na kraju nastupa uputio apel: "Molim vas sve da pomognete Ukrajini. Pomozite Mariupolju. Spasite Azovstal odmah!"
Predsjednik Volodimir Zelenskij je prije početka eurovizijske večeri pozvao sve da glasuju za Ukrajinu.
Baerbock: Rusija mora preuzeti odgovornost za štetu u Ukrajini
22.25 - Rusija mora preuzeti odgovornost za štetu u Ukrajini, rekla je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock na završnoj konferenciji nakon sastanka ministara vanjskih poslova G7 u Berlinu u subotu.
“Rusija snosi odgovornost za ovu ogromnu štetu, koja ide ruku pod ruku s ovim ratom”, rekao je Baerbock, dodajući da je “Rusija isključiva odgovorna, ne samo za ovaj rat, koji je u suprotnosti s međunarodnim pravom, već i za svu masovnu štetu, koja je također ogromna u samoj Rusiji."
Pristup ruskom novcu zamrznutom sankcijama za plaćanje štete nastale u ruskom ratu legalno je moguć u Kanadi, istaknula je kanadska ministrica vanjskih poslova Melanie Joly. Baerbock je objasnio da europski pravni okvir otežava korištenje zaplijenjene imovine. "Pristup zamrznutom novcu pravno je sve samo ne jednostavan", rekao je Baerbock.
"Kada stavljamo ljude na liste za sankcije, moramo i morali smo im dati objašnjenja, kako bi one bile valjane i pred Europskim sudom pravde", rekla je. "A to se tim više odnosi na ovaj put, ako mi trebali uzeti novac - za što postoje dobri razlozi. Odluka naravno mora biti takva da stoji pred našim zakonom; branimo međunarodno pravo", prenosi njene riječi CNN.
Hakeri napali rusku verziju YouTubea, administratori su bili zarobljeni
22.22 - Ruska verzija YouTubea srušena je u najvećem dosad zabilježenom hakerskom napadu, a čini se kako se stranica neće osposobiti u dogledno vrijeme.
Hakeri navode da su administratorima RuTubea promijenili lozinke kako ne bi mogli nastaviti s radom na stranici, srušili su sav pohranjeni sadržaj, a administratore su i fizički zarobili u sobi sa serverom, poništivši im kartice za vrata, pa su ih ovi morali obijati.
Hakeri u kratkoj videosnimci navode da je IT vojska u ratu te da se istina ne može sakriti.
Sprema se referendum za pripajanje Mariupolja Rusiji?
22.18 - Kremlj priprema održavanje referenduma u Mariupolju o pripajanju grada Rusiji, tvrde ukrajinski dužnosnici, nakon najave sličnog referenduma u otcijepljenoj gruzijskoj regiji Južnoj Osetiji.
Petro Andrjuščenko, savjetnik gradonačelnika Mariupolja je za Guardian rekao kako preostali žitelji tvrde da će se glasati o budućnosti grada. Većina je stanovnika, kao i Andrjuščenko, pobjegla, a grad je praktički razoren, bez struje i vode. Andrjuščenko je za Guardian rekao da bi referenduma mogao početi već u nedjelju, iako je rekao da nema dokaza o uspostavljanju biračkih mjesta.
"Imamo neke informacije da ruske vlasti spremaju referendum i da bi ga mogle raspisati sutra, ali još ne znamo je li to tako. Ali vidimo integraciju Mariupolja u ruski obrazovni i bankarski sustav", potvrdio je.
Ukrajinski stožer: Rusi postigli djelomične uspjehe kod Donjecka, nastavljeni napadi na Azovstal
21.40 - Ruske snage su imale "djelomičan uspjeh" u borbi protiv ukrajinskih vojnika na periferiji grada Donjecka, no drugdje su se uglavnom pregrupirale ili održavale na terenu, izvijestio je Glavni stožer ukrajinske vojske. Dodaju da se Rusi pregrupiraju oko Slovjanska, Limana i Sjeverodonjecka te uglavnom drže položaje oko Harkiva.
"Os Donjecka: Protivnička skupina svoje glavne napore usmjerava na pripremu za napadne operacije prema stambenim područjima Sjeverodonjecka, Soledara i Bahmuta, dopunjava i pregrupira svoje jedinice.
Na ovu os premještene su do dvije bataljunske taktičke skupine. Neprijatelj izvodi jurišna djelovanja na liniji dodira uz potporu zrakoplova i topništva, ima djelomični uspjeh u blizini Avdijevke.
Os Liman i Sjeverodonjeck: protivnik pregrupira svoje postrojbe. Pojačanja ovdje iznose do bataljunske taktičke skupine na području željezničke stanice Novi Ajdar.
U Mariupolju neprijatelj nastavlja blokadu naših postrojbi u blizini tvornice Azovstal. Nanosi masivne topničke i zračne napade, provodi jurišne operacije", izvijestio je glavni ukrajinski stožer.
Branitelj Azovstala: Vojnici bez udova leže posvuda
20.50 - Kyiv Independent je na Twitteru prenio tvrdnje jednog od branitelja Azovstala. On navodi kako je unutar postrojenja oko 600 ranjenih. Njihovo je stanje, tvrdi on, "jednostavno užasno".
"Ozlijeđeni vojnici bez udova leže jedni pored drugih u nehigijenskim uvjetima, s muhama, krikovima boli i neugodnim mirisima", opisao je situaciju unutar Azovstala.
Slovačka spremna prihvatiti Finsku i Švedsku u NATO-u
20.13 - Slovačka razmatra planove Finske i Švedske za pridruživanje NATO-u. Ministar vanjskih poslova te zemlje Ivan Korčok izjavio je u subotu kako je uvjeren da će ih svih 30 država članica Saveza prihvatiti.
Dolazeći na okupljanje čelnika NATO-a u Berlinu, Korčok je rekao da je Slovačka "apsolutno spremna" podržati prijem dviju nordijskih nacija, prenosi Reuters. Također je upitan koliko dugo su saveznici bili spremni podržavati napore Ukrajine da odbije rusku invaziju: "Dok ne pobijede. Rusija je politički izgubila ovaj rat, postigla je suprotno od onoga što je htjela postići", poručio je.
Grlić Radman vjeruje da će se otkloniti dvojbe Turske u vezi sa Švedskom i Finskom
20.02 - Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je u subotu u Berlinu kako vjeruje da će se na ministarskom sastanku NATO-a otkloniti dvojbe Turske koja se protivi ulasku Švedske i Finske u Savez.
"Naravno da moramo vidjeti koji je turski stav po tom pitanju. Ali siguran sam da će na kraju prevladati zajedništvo kada je u pitanju pristupanje Finske i Švedske, s kojima dijelimo iste vrijednosti i da ćemo naći zajednički jezik", rekao je Grlić Radman uoči sastanka u Berlinu.
Neformalni dvodnevni sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a bit će podijeljen u tri bloka: u subotu bi se trebalo raspravljati o najavama Švedske i Finske o aplikaciji za punopravno članstvo, a a u nedjelju o posljedicama ruske agresije na Ukrajinu te o strateškom konceptu NATO-a koji bi trebao biti usvojen na samitu u Madridu krajem lipnja.
Na sastanku u Berlinu sudjeluju i ministri vanjskih poslova Finske i Švedske. "Ono što je bitno je da glede ruske agresije na Ukrajinu zauzmemo jasan stav kao NATO i da definiramo odnose saveza prema Rusiji", rekao je Grlić Radman.
Hrvatski ministar vanjskih poslova najavio je da će sudionicima sastanka naglasiti potrebu jačeg angažmana NATO-a i na području zapadnog Balkana. "Ja ću naglasiti potrebu jačeg angažmana NATO-a u jugoistočnoj Europi odnosno zapadnom Balkanu kada su u pitanju demokratski i svi ostali reformski procesi u tim zemljama kako bismo i te zemlje ohrabrili u njihovom nastojanju za članstvo u NATO-u", rekao je Grlić Radman.
Dodao je da će posebno istaknuti krizu u Bosni i Hercegovini i potrebu promjene izbornog zakona koji bi trebao "odražavati usvajanje onih važnih izmjena kojima bi se regulirala ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda sukladno Dejtonskom i Pariškom sporazumu".
"Jedino institucionalno funkcionalna Bosna i Hercegovina koja počiva na tim temeljima ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda i ostalih građana može biti prosperitetna i može ostvariti europsku perspektivu i NATO članstvo", rekao je Grlić Radman.
Primijećena pomorska mina ispred Odese
20.00 - Gradsko vijeće Odese upozorilo je stanovnike na morsku minu koja pluta u blizini jedne od gradskih plaža. "Budući da je nekoliko desetaka metara od obale, ne predstavlja izravnu prijetnju, ali još jednom podsjeća na opasnosti kupanja i druge upotrebe obalnih voda", priopćilo je gradsko vijeće, javlja CNN.
Stanovnicima poručuju da se "radi vlastite sigurnosti ne bi trebali približavati plažama i obali, izlaziti na vodu uz korištenje plovila, pa čak i na kupanje". Vijeće je upozorilo da i dalje postoji opasnost od raketnih udara.
Norveška podržala ulazak Finske i Švedske u NATO
19.23 - Norveška je u subotu podržala planove Finske i Švedske za pridruživanje NATO-u zbog kritika Turske. Norveška ministrica vanjskih poslova Anniken Huitfeld rekla je dok je stigla na sastanak sa svojim kolegama iz NATO-a u Berlinu:
"Ne znamo što Turska zapravo želi, ali iz norveške perspektive, mi 100 posto podupiremo Finsku i Švedsku ako odluče podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u. To će također ojačati nordijsku suradnju jer smo nakon 2. svjetskog rata odlučili drugačije, tako da mislim da je ovo sada povijesni trenutak", rekla je, prenosi Guardian.
Finska želi zadržati svoju granicu s Rusijom mirnom
18.58 - Finska želi zadržati svoju granicu s Rusijom mirnom, rekao je u subotu finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto, potvrđujući potrebu održavanja komunikacije s Kremljom kako se sve više približavaju pridruživanju NATO-u.
"Imamo granicu od 1300 kilometara oko 800 milja s Rusijom. Granica je mirna i želimo tu granicu održati mirnom. Vrlo je važno da komuniciramo sa svojim susjedom", rekao je Haavisto novinarima u Berlinu, gdje je bio pozvan da se pridruži sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a.
Upitan o turskom protivljenju finskom ulasku u NATO, Haavisto je rekao da je u petak pozvao turskog ministra vanjskih poslova Mevlüta Çavuşoğlua da "spusti tenzije" i da će nastaviti razgovore s njim na sastanku NATO-a u subotu. Priznao je da svaka članica NATO-a može "blokirati proces", stoga je važno održavati "dobre kontakte" sa svima.
Rusija krivi sankcije za porast cijena hrane
18.55 - Rusija je porekla odgovornost za globalni rast cijena hrane i rizik od gladi uzrokovan ratom u Ukrajini te je oštro reagirala na optužbe njemačke ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock.
Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova je na Telegramu za porast cijena okrivila sankcije Zapada, prenosi dpa "Ako to ne razumijete, to je ili znak gluposti ili namjerno obmanjivanje javnosti", poručila je ministrici Baerbock.
Drugi razlog za globalnu prehrambenu krizu je, prema Zaharovoj, kolaps ukrajinske državnosti, za što također krivi Zapad. "Jedan od razloga za to su prethodnici gospođe Baerbock, koji, ne samo da su se miješali u situaciju u zemlji, već su i osobno oblikovali unutrašnju i vanjsku politiku Ukrajine", rekla je Zaharova.
Konvoj od 1000 automobila iz Mariupolja pušten prema Zaporižju
18.19 - Veliki konvoj od gotovo 1000 automobila iz Mariupolja, koji je bio na ruskoj kontrolnoj točki više od tri dana, konačno je pušten prema Zaporižju, javio je savjetnik gradonačelnika Mariupolja, Petro Andrjuščenko.
Ljudi koji su napustili okupirani Mariupolj rekli su da su morali proći desetke ruskih kontrolnih točaka prije nego što stignu na do Zaporižja. Navode da se Ukrajinci "filtriraju", zastrašuju, ruski vojnici im provjeravaju telefone i nude odlazak u Rusiju. Ukrajinska Pravda piše da Rusi često otimaju Ukrajince, a potom civile mijenjaju za ruske vojnike.
Vereščuk pozdravlja mogućnost turskog i kineskog posredovanja u evakuaciji iz Azovstala
18.16 - Zamjenica ukrajinskog premijera rekla je da bi vlada pozdravila mogućnost turskog ili kineskog posredovanja u pomoći u organiziranju evakuacije ranjenih vojnika iz kompleksa Azovstal u Mariupolju.
Irina Vereščuk je na ukrajinskoj televiziji rekla da bi "turska strana zaista mogla biti posrednik u pitanjima izvlačenja. Sada govorimo o teško ozlijeđenima i to je pitanje za Međunarodni crveni križ. Može li Turska biti posrednik u tome isto tako, to bi bilo dobro. Ako Xi Jinping može utjecati, i to bi bilo dobro. Nadamo se najboljem", rekla je, prenosi CNN.
Rođaci boraca iz Azovstala mole Xija za pomoć
18.14 - Rođaci ukrajinskih vojnika koji se još uvijek skrivaju u mariupoljskoj tvornici Azovstal apeliraju na kineskog predsjednika Xi Jinpinga da posreduje u izvlačenju njihovih najmilijih, nakon slične molbe upućene turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoğanu. Nakon tiskovne konferencije s obiteljima u Kijevu, Stavr Višnjak rekao je za CNN da se njegov sin Artem bori u Azovstalu.
"Naša djeca su u paklu. Molimo svjetsku zajednicu iznova da napravi proceduru evakuacije. Peticija za spas Mariupolja prikupila je milijun i pol potpisa. Već smo se obratili svima. Ostao je samo Xi Jinping. Tražimo od predsjednika Kine da posreduje, intervenira i postane mirotvorac u ovom ratu. Naši junaci gotovo da i nemaju više vremena. Naši su ratnici već u paklu. Dajte im priliku da stanu na zemlju i vide sunce", rekao je Višnjak.
Kijev preimenovao sovjetski spomenik u 'Luk slobode ukrajinskog naroda'
18.10 - Luk prijateljstva među narodima, sovjetski spomenik u središtu Kijeva, preimenovan je u subotu u Luk slobode ukrajinskog naroda odlukom gradske skupštine.
"Danas je gradska skupština odlučila 'dekomunizirati' naziv Luka prijateljstva među narodima. Odsad će se zvati Luk slobode ukrajinskog naroda", napisao je na Telegramu gradonačelnik glavnog grada Vitalij Kličko.
Gradski vijećnici su ujedno "potvrdili popis s više od 40 spomenika i oznaka koji će se ukloniti s ulica i sa zgrada u glavnom gradu i premjestiti u muzej totalitarizma", dodao je.
Iako će se mnoga mjesta i spomenici preimenovati, Vitalij Kličko ističe da će za izbor novih imena trebati vremena i da će u njemu sudjelovati stručnjaci, napose povjesničari, "kako se ne bi donosile ishitrene odluke".
Finski i turski ministri sastaju se zbog ulaska u NATO
18.08 - Ministri vanjskih poslova Finske i Turske sastat će se kako bi razgovarali o ulasku nordijske države u NATO. Turska je ranije signalizirala da bi željela razgovarati o prijemu Finske u organizaciju prije nego što da svoje odobrenje, piše Sky News. Finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavesto rekao je da je "siguran da ćemo pronaći rješenje."
Ranije je najavljeno da će Turska staviti veto na svaki pokušaj Finske ili Švedske da se pridruže NATO-u zbog navodne podrške "terorističkim organizacijama". No, glasnogovornik turskog predsjednika je za Reuters rekao da zemlja "ne zatvara vrata". Dodao je kako Turska postavlja ovu tematiku "kao pitanje nacionalne sigurnosti" zbog "mnogih terorističkih organizacija" koje su prisutne u nordijskim zemljama.
Objavljena snimka povlačenja ruskih postrojbi pored Lisičanska
17.29 - "Objavljujem prvi video s mjesta poraza Rusije na prijelazu kod sela Bilogorovka kod Lisičanska. U roku od tri dana ukrajinska 80., 79., 30., 58. i 17. tenkovska brigada uništile su oko 250 jedinica vojne opreme i 1500 vojnika i časnika ruske vojske", objavio je na društvenim mrežama savjetnik ukrajinskog ministra unutarnjih poslova, Anton Heraščenko.
Turci spremni na pomorsku evakuaciju zarobljenika iz Azovstala
17.09 - Turska je ponudila provedbu evakuacijske misije preko Crnog mora, kojom bi se prebacili ukrajiski borci iz čeličane Azovstal. Glasnogovornik turskog predsjednika, Ibrahim Kalin, rekao je za Reuters da su Recep Tayyip Erdogan i Volodimir Zelenskij razgovarali o planu prije dva tjedna i da on ostaje "na stolu".
Plan bi podrazumijeva evakuaciju branitelja do Berdjanska, gdje bi ih čekao turski brod i odveo do Istanbula. "Ako se to može učiniti na taj način, rado ćemo to učiniti. Spremni smo. Naš brod je zapravo spreman krenuti i dovesti ozlijeđene vojnike i druge civile u Tursku", rekao je Kalin.
No, evakuacija preostalih ljudi iz Azovstala točka je prijepora između Ukrajine i Rusije. Kalin je ustvrdio da se ruska pozicija "mijenja iz dana u dan".
Ukrajinci ipak nisu potopili ruski brod?
16.51 - U četvrtak je regionalna vojna uprava Odese priopćila da je ruski brod "Vsevolod Bobrov" raketiran u blizini Zmijskog otoka i da se tegli u Sevastopolj. No, na Telegram profilu "Crnomorska flota" objavljene su fotografije neoštećenog broda koji se nalazi u luci u Sevastopolju na Krimu.
Dodaju da se "brod logističke potpore 'Vsevolod Bobrov' Crnomorske flote danas vratio u svoju matičnu luku Sevastopolj. Samostalno, brzinom od 18 čvorova, mirno je stigao do pristaništa." Pozvali su sve zainteresirane da pronađu "fantomska" oštećenja na brodu, piše CNN, koji nije uspio provjeriti autentičnost fotografija,
Mađarska predsjednica osudila rat u Ukrajini
16.45 - Mađarska predsjednica Katalin Novak osudila je rusku invaziju i rekla da će je njezino prvo putovanje odvesti u Poljsku kako bi se popravili odnosi s Varšavom. Prva žena predsjednica Mađarske, bila je zamjenica predsjednika vladajuće stranke Fidesz i ministrica za obiteljska pitanja u prethodnoj vladi Viktora Orbana.
"U utorak putujem u Varšavu na susret s predsjednikom poljskog naroda. Dragi Andrzej Duda, zahvaljujem vam na prilici da razgovaramo kako dolikuje prijateljima. Osuđujemo Putinovu agresiju, invaziju na suverenu državu. Kažemo vječno 'ne' svakom naporu koji ima za cilj obnovu Sovjetskog Saveza", izjavila je i dodala da se rat u Ukrajini vodio i protiv miroljubivih Mađara te da i Mađarska zahtijeva istragu ratnih zločina.
Ukrajinska protuofenziva kod Izjuma
16.10 - Ukrajinske vojne snage krenule su u protuofenzivu nedaleko od ruskoga grada Izjuma, gdje napadaju ključnu rusku liniju napada na istočnu Ukrajinu, rekao je u subotu guverner regije Harkiv. Velika i uspješna protuofenziva na toj ruskoj liniji napredovanja rezultirala bi teškim neuspjehom Moskve u bitki za Donbas, istočnoj ukrajinskoj regiji koju Rusija nastoji u potpunosti zauzeti.
Ruske snage pokušavaju se probiti južno od grada Izjuma, nastojeći zaobići ukrajinske snage koje drže obranu istočne crte bojišnice.
"Smjer Izjum i dalje je najteži dio", komentirao je guverner regije, Oleh Sinjehubov situaciju na društvenim mrežama. "Naše oružane snage ondje su prešle u protuofenzivu. Neprijatelj se na nekim frontama povlači, što je rezultat ustrajnosti naših oružanih snaga", napisao je.
Ukrajinske su snage ponovno zauzele teritorij na sjeveroistoku zemlje, odbivši Ruse od drugoga najvećeg ukrajinskog grada Harkiva u svom najbržem napredovanju otkako su se moskovske trupe povukle iz Kijeva. Ukrajinci su uništili dijelove ruske kolone oklopnih vozila dok su ruske snage pokušavale prijeći rijeku u Donbasu, vidjelo se na snimci ukrajinske vojske podijeljenoj u petak. Ukrajinski ministar obrane ranije je predvidio još mnogo tjedana žestokih borbi.
Azovstal pod cjelodnevnim napadima
16.05 - Tvornica Azovstal i dalje je meta ruske vojske. "Cijeli 80. dan invazije na Ukrajinu, okupator raketira branitelje Mariupolja iz zraka, a koristi i teško topništvo i tenkove. Veliki broj pješadije napada ukrajinske položaje", objavili su iz pukovnije Azov na Twitteru.
Erdoganov savjetnik: 'Turska ne zatvara vrata ulasku Švedske i Finske u NATO'
15.34 - Savjetnik turskog predsjednika Tayyipa Erdogana kaže da ta zemlja NATO-a "ne zatvara vrata" Finskoj i Švedskoj koje će se pridružiti toj organizaciji. Ali Ibrahim Kalin, koji je predsjednikov glavni savjetnik za vanjsku politiku, rekao je da pokreću to pitanje "kao pitanje nacionalne sigurnosti" za Tursku zbog "mnogih terorističkih organizacija" koje su prisutne u nordijskim zemljama. Govoreći za Reuters, Kalin je izdvojio Stockholm kao posebno problematično područje.
Lavrov: 'Zapad je objavio totalni hibridni rat Rusiji'
15.01 - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ustvrdio je da je Zapad objavio "totalni hibridni rat" Rusiji. Govoreći iz Moskve, Lavrov je dodao da je teško predvidjeti koliko će dugo trajati sukob sa Zapadom. Rekao je da su napori da se Rusija izolira "osuđeni na propast": "Zapadni političari trebaju shvatiti da su njihovi napori da izoliraju našu zemlju uzaludni", javlja Sky News.
Putin: 'Napuštanje neutralnosti bila bi greška'
14.12 - Ranije je Sky News javio da je finski predsjednik Sauli Niinisto telefonom izvijestio ruskog čelnika Vladimira Putina o svojim planovima za pridruživanje NATO-u. Rusija je sada objavila sažetak svoje strane razgovora. Prema ruskoj državnoj televiziji RIA, Putin je rekao Niinistu da bi napuštanje neutralnosti bila "greška". Ruski čelnik također je navodno rekao Niinistu da nema sigurnosnih prijetnji Finskoj i da bi promjena u vanjskoj politici Finske bila negativna za bilateralne odnose.
Niinisto je Putinu rekao da su nedavni potezi Rusije, poput invazije na Ukrajinu, "promijenili sigurnosno okruženje Finske", navodi se u priopćenju finskog predsjednika. “Razgovor je bio izravan i otvoren, a vođen je bez zaoštravanja. Zaključeno je da je važno izbjegavati napetosti", kaže Niinisto.
Moskva je razgovor opisala kao "iskrenu razmjenu mišljenja". Rusija već dugo prijeti posljedicama ako se njeni susjedi pridruže NATO-u, zapadnom vojnom savezu osnovanom 1949. zbog prijetnje koju je predstavljao Sovjetski Savez. Niinisto i finska premijerka pozvali su u četvrtak na finsko pridruživanje NATO-u, a očekuje se da će slično postupiti i Švedska u idućih nekoliko dana.
Rusi izveli vježbu u europskoj enklavi
13.05 - Rusija je izvela vojne vježbe u svojoj enklavi Kalinjingrad, koja se nalazi između Poljske i Litve. Prema tiskovnoj službi ruske Baltičke flote, ruski lovci Su-27 sudjelovali su u ratnim igrama koje su simulirale neprijateljski zračni napad na Kalinjingrad. To dolazi samo nekoliko dana nakon što su Švedska i Finska izrazile želju da se pridruže NATO-u. U vježbama je sudjelovalo više od 10 posada Su-27, koje su "uništile" zrakoplove simuliranog neprijatelja, javlja agencija Interfax.
Nova prijetnja nuklearnim oružjem
11.56 - Visoki Putinov saveznik zaprijetio je da će ispaliti nuklearno oružje na Veliku Britaniju, tvrdeći da će sve potrajati samo tri minute. Finska, koja je spremna za ulazak u NATO, bit će izbrisana za deset sekundi, pohvalio se zamjenik predsjednika odbora za obranu Dume Aleksej Žuravljov. Žuravljovljeve divlje prijetnje signaliziraju frustracije zbog Putinove posrnule invazije na Ukrajinu i bijes zbog nastojanja Finske da uđe u NATO, piše Daily Mail.
Žuravljov je rekao: "Ako Finska želi pristupiti ovom bloku, onda je naš cilj apsolutno legitiman - dovesti u pitanje postojanje ove države. To je logično. Ako Sjedinjene Države prijete našoj državi, onda dobro: evo vam Sarmat [Sotona-2 projektil], od vas će ostati nuklearni pepel ako mislite da Rusija ne bi trebala postojati. A Finska kaže da je jedno sa SAD-om. Pa, stani u red. Finci bi općenito trebali biti zahvalni Rusiji na njihovoj državnosti, na činjenici da Finska postoji kao država."
Upitan hoće li Rusija sada prebaciti nuklearno oružje na svoju granicu s Finskom, rekao je: "Zašto? Ne trebamo. Možemo gađati Sarmatom iz Sibira, pa čak i dosegnuti do Velike Britanije. A ako udarimo iz Kalinjingrada… vrijeme dohvata hipersonika je 200 sekundi - samo naprijed, momci. Na finskoj granici nećemo imati strateško oružje, već klasu Kinzhal, ono koje će do Finske stići za 20 sekundi, ili čak 10 sekundi." Rekao je da će Rusija masovno ojačati svoje vojne snage na svom zapadnom krilu.
"To je prirodno. Ako dosad nismo predvidjeli moguća neprijateljstva sa strane Finske, sada su ona sasvim moguća. I to se mora uzeti u obzir, bez sumnje." Tvrdio je da je Finska isprovocirana da se pridruži NATO-u od strane SAD-a i Britanije. "Finci nemaju što podijeliti s nama. Od nas dobivaju više od 90 posto plina, drva i još mnogo toga. Kome je prije svega potrebna borba? Fincima? Ne boje se da će ih Rusija napasti. Naravno, prije ili kasnije će ih Amerikanci na to natjerati. Kao što su na to natjerali Ukrajinu, pokušavaju natjerati Poljsku i Rumunjsku. I, kako praksa pokazuje, uspijevaju. Nemoguće je reći da će Finska ući u NATO i ponašati se prema nama kao do sada - to se neće dogoditi. Amerikanci će ih poticati na provokacije. Dugo trpimo. Ali ovo ne može trajati zauvijek", poručio je.
Finska bez ruske struje
10.39 - Fingrid, operater finske nacionalne mreže, potvrdio je za Sky News da više nema struje koja dolazi iz Rusije. Reima Paivinen, viša potpredsjednica u Fingridu, rekla je kako su "uvjereni da neće biti velikih problema", a očekuje se da će Švedska pomoći. Električna energija iz Rusije čini oko 10% ukupne potrošnje Finske. Ovo je uslijedilo nakon što je Finska potvrdila da će podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u.
Rusija o odgovoru na ulazak Finske i Švedske
9.18 - Rusija je upozorila da će njezin odgovor na ulazak Finske i Švedske u NATO ovisiti o infrastrukturi koju će savez rasporediti u te dvije zemlje, izvijestila je RIA, prenosi Sky News. Ruska državna novinska agencija citirala je u svom izvješću zamjenika ministra vanjskih poslova te zemlje Sergeja Rjabkova. Interfax, neovisna ruska novinska agencija, izvijestila je da je Rjabkov rekao da Rusija nema "neprijateljske namjere" prema dvjema zemljama. Švedska i Finska zatražile su članstvo u NATO-u nakon rata u Ukrajini. Širenje NATO-a bio bi udarac za ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je inicirao rat u, kako je rekao, pokušaju da osujeti napredovanje saveza na istok.
NATO o dugoročnoj strategiji
8.31 - NATO-ovi ministri vanjskih poslova sastaju se u Berlinu ovaj vikend kako bi raspravili o dugoročnoj strategiji, uzimajući u obzir mogući ulazak Finske i Švedske. NATO-ov geopolitički utjecaj naglo je porastao nakon ruske invazije na Ukrajinu te bi on uskoro mogao dobiti nove članice. Vladajuća finska Socijaldemokratska stranka u subotu objavljuje stajalište o eventualnom priključenju NATO-u. Finski državni vrh objavio je u četvrtak da Finska mora podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u "bez odgađanja", što je veliki zaokret u politici koji je potaknula ruska invazija na Ukrajinu. Potpora socijaldemokrata značila bi da je većina finskog parlamenta za ulazak u NATO, čime bi bio utrt put zahtjevu za kandidaturu u narednim danima.
Švedski vladajući socijaldemokrati trebali bi u nedjelju odlučiti hoće li odustati od višedesetljetnog protivljenja članstvu u NATO-u, što će gotovo sigurno dovesti do toga da i Švedska zatraži članstvo u Savezu. Švedski i finski ministri vanjskih poslova Ann Lide i Pekka Haavisto trebali bi sudjelovati na sastanku NATO-a. Danska, Norveška i Island su članice NATO-a od njegova osnivanja.
Moskva kaže da bi širenje NATO-a na Finsku i Švedsku bilo neprijateljska gesta i predstavljalo dodatnu prijetnju njezinoj sigurnosti te je obećala odgovoriti na taj potez. Finsku i Švedsku kandidaturu trebalo bi odobriti svih 30 zemalja. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je u petak da bi članstvo Finske i Švedske u NATO-u bilo "pogreška", kao što je bilo i pristupanje Grčke Sjevernoatlantskom savezu. Zasad je nejasno je li to samo privremeno protivljenje Turske, koja je članica NATO-a, ili potencijalno velika prepreka širenju Saveza na dvije zemlje, ocjenjuje BBC.
Dvodnevni sastanak, čiji je domaćin ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock a na njemu će sudjelovati i državni tajnik SAD-a Antony Blinken, označit će početak završne faze pregovora o NATO-ovom strateškom konceptu, dokumentu u kojemu se iznose smjernice za budućnost. Koncept bi trebao omogućiti dugoročni odgovor na rastuće tenzije s Rusijom, uključujući i pojašnjenje kako u budućnosti obnoviti utjecaj NATO-a u istočnoj Europi te, prvi put dosad, smjernice za Kinu. Konačnu verziju dokumenta trebali bi usvojiti čelnici zemalja NATO-a na samitu koji će se održati u Madridu u lipnju.
EU planira ograničenje cijena plina u slučaju manje isporuke iz Rusije
8.07 - Europska komisija želi odustati od pravila EU o tržišnom natjecanju kako bi omogućila vladama da ograniče cijene za potrošače u slučaju smanjenja isporuke ruskog plina, izvijestile su u subotu njemačke novine "Welt am Sonntag", pozivajući se na dokument Komisije o "kratkoročnim intervencijama na tržištu energije".
Najnoviji britanski obavještajni podaci
8:07 - Vojno-civilna uprava koju je nametnula Rusija u gradu Hersonu na jugu Ukrajine najavila je da će tražiti od Rusije da uključi tu regiju u sastav Ruske Federacije, priopćilo je britansko ministarstvo obrane. Dodaje se da je "središnji dio" originalnog plana ruske invazije "vrlo vjerojatno" koristiti "namještene referendume" kako bi se područja Ukrajine stavila pod svoju kontrolu. Međutim, Ministarstvo obrane je kazalo kako činjenica da je Rusija samo uspjela nametnuti prorusko lokalno vodstvo u Hersonu pokazuje da ne uspijeva postići nikakav napredak u smislu svojih političkih ciljeva, piše Sky News.
Ruski ministar obrane razgovarao s Amerikancima
8.02 - Nakon višemjesečnog odbijanja, između SAD-a i ruskog ministra obrane održani su prijelomni razgovori. Sergej Šojgu je u petak sat vremena razgovarao s američkim ministrom obrane Lloydom Austinom. Austin je rekao da, iako nije riješio nikakva "akutna pitanja", bio je to važan korak u održavanju otvorenih linija komunikacije. Poziv - koji je pokrenuo Austin - označio je najviši američki kontakt s ruskim dužnosnikom od početka rata krajem veljače. Tijekom proteklih nekoliko mjeseci dužnosnici Pentagona su više puta govorili da su ruski čelnici odbili pozive gospodina Austina i generala Marka Milleyja, predsjednika Združenog načelnika stožera, javlja Sky News.
Ruska vojska se povlači s položaja oko Harkiva
7.53 - Institut za rat objavio novu kartu i analizu sukoba u Ukrajini. Ruska vojska vjerojatno se odlučila u potpunosti povući sa svojih položaja oko Harkiva suočena s ukrajinskom protuofenzivom i ograničenom dostupnošću pojačanja.
Situacija je puno gora nego na početku rata
7.52 - Ukrajinska zastupnica pozvala je Sjedinjene Države da Ukrajini pruže sustave protuzračne obrane i borbene zrakoplove, rekavši da je situacija na bojnom polju "daleko gora" nego što je bila na početku rata. "Trenutno je pakao na prvoj crti bojišnice", rekla je Oleksandra Ustinova novinarima na okruglom stolu njemačkog Marshall fonda u Washingtonu. "Sada gubimo mnogo više ljudi nego što je bilo na početku rata". Ustinova je rekla da Ukrajina više ne traži borbene avione MiG iz sovjetske ere jer se "rat promijenio".
Ukrajinska vojska: Rusi nastavljaju napadati nova sela i gradove
7.51 - Ruska vojska nastavila je svoju stratešku ofenzivu na istoku zemlje, napada nova sela i gradove, objavila je ukrajinska vojska u svom dnevnom operativnom priopćenju, prenosi Associated Press. Ruske trupe su pucale na ukrajinske vojnike u blizini naselja Rubežne, u blizini strateški važnog grada Severodonjecka u Donbasu, objavio je glavni stožer ukrajinske vojske.
Analitičari kažu da su borbe na području Sevedononjecka ključne za osiguranje kontrole nad Donbasom, istočnim industrijskim središtem Ukrajine, koje čine regije Donjeck i Lugansk. Danas su ruske trupe bezuspješno pokušale ući u gradove Zolote i Kamiševaha, priopćila je ukrajinska vojska. Dodaje se da su ruske snage raketirale strateški važna naselja Kamenka i Novoselivka.
