Znameniti britanski teoretski fizičar Stephen Hawking umro je u dobi od 76 godina u svojoj kući u Cambridgeu, objavila je njegova obitelj u srijedu u ranim jutarnjim satima.
"Duboko smo ožalošćeni što je naš dragi otac danas preminuo. Bio je veliki znanstvenik i izvanredan čovjek čiji će rad i nasljeđe dugo živjeti", poručila su Hawkingova djeca Lucy, Robert i Tim.
"Njegova hrabrost i upornost, zajedno s briljantnim umom i humorom, inspirirali su ljude širom svijeta", stoji u objavi.
Od Hawkinga se putem Twittera oprostio i njegov kolega, astrofizičar Neil deGrasse Tyson. 'Njegov odlazak ostavlja velik intelektualni vakuum. Ali taj vakuum nije prazan', napisao je deGrasse Tyson.
Svjetski poznate teorije o svemiru
Hawking, rođen u Oxfordu 1942. godine, završio je studij fizike na Sveučilištu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kozmologije obranio na Sveučilištu Cambridge.
Od 1974. je član Kraljevskog društva iz Londona, jednog od najstarijih znanstvenih udruženja na svijetu, a potom profesor matematike i fizike na Lucasovoj katedri Sveučilišta Cambridge, gdje su nekad predavali velikani poput Isaaca Newtona i Paula Diraca.
Hawking je s vremenom je izgubio i sposobnost govora, pa je s okolinom komunicirao jedino uz pomoć računalnog sintetizatora glasa.
Poznat je po doprinosima na poljima kozmologije i kvantne gravitacije, osobito u kontekstu crnih rupa, te popularnim pisanim djelima u kojima iznosi svoje teorije o svemiru.
Posljednji oproštaj od Hawkinga na Twitteru su napisali i iz NASA-e koja mu je svojedobno omogućila da osjeti kako je to biti u bestežinskom stanju u svemiru. 'Njegove teorije otključale su mogućnosti svemira koje sada, zajedno sa cijelim svijetom, istražujemo. Nadamo se ćeš nastaviti letjeti poput supermena u mikrogravitaciji, kao što si to rekao astronautima na svemirskoj postaji 2014. godine', stoji u NASA-inoj objavi.
Cijeli život živio s ALS-om
Najpopularnije djelo mu je znanstveni bestseler "Kratka povijest vremena" (A Brief History of Time), koji je zauzeo prvo mjesto na listi bestselera britanskog Sunday Timesa i tamo se zadržao rekordnih 237 tjedana.
U mladosti je obolio od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića. Potpuno nepokretan, u kolicima, s vremenom je izgubio i sposobnost govora, pa je s okolinom komunicirao jedino uz pomoć računalnog sintetizatora glasa.
Doprinos znanosti
Hawkingovi izračuni pomogli su znanosti shvatiti kako se mladi svemir širio. Bio je jedan od rijetkih koji je mogao zamisliti kako izgledeaju druge galaksije i kvantno polje, a poseban doprinos dao je teorijama o crnim rupama, zaključivši kako i one mogu eksplodirati te pritom stvoriti prizor kakav nikakvi specijalni efekti ne bi mogli dočarati.
Posljednjih se godina ipak odmaknuo od izučavanja svemira i usredotočio na budućnost čovječanstva te postao jednim od znanstvenika koji upozoravaju na opasnosti umjetne inteligencije. 'Ako ne naučimo kako se pripremiti i izbjeći potencijalne rizike, umjetna inteligencija mogla bi biti najgore što se dogodilo čovječanstvu u cijeloj njegovoj povijesti', rekao je Hawking prošle godine.
Prema njegovim predviđanjima, zbog opasnosti od umjetne inteligencije, klimatskih promjena i ostalih katastrofa, čovječanstvu je preostalo još svega tisuću godina postojanja.
