Crnogorska policija i dalje traga za ženom koja je 12. travnja, koristeći lažne dokumente klijentice Lovćen banke, s njenog računa podigla 1,3 milijuna eura. Ona je dva puta bila u banci s lažnim dokumentima, a njezin identitet još je nepoznat.
Neobičan slučaj za Kurir su komentirali novinarka crnogorskih Vijesti Jelena Jovanović, odvjetnik Denis Bećirić i prof. dr. Zvonimir Ivanović s Kriminalističko-policijskog fakulteta.
"Poznato je da policija u suradnji s bankom otkriva kako je netko znao kako se došlo do podataka oštećene klijentice. Poznato je, također, i da je vlasnica novca trebala doći da se s njom obavi razgovor, kao i da je njoj nadoknađen novac jer je bio osiguran", rekla je Jovanović.
Predmet šale
Na pitanje kako javnost u Crnoj Gori reagirala na ovaj slučaj, Jovanović je istaknula da je on uglavnom bio predmet šale.
"Mi smo skloni tome da sve okrenemo na šalu. Prvo ljudi nisu vjerovali što se dogodilo jer je to zaista nevjerojatno. Nije podignuto par stotina eura već više od milijun. Onda su poslije nekog vremena, aludirajući na sliku žene koja je izvršila prijevaru gdje ona nosi crni ruksak, već počeli nuditi brak 'ovoj gospođi s crnim rancem' i zbijati razne šale", ispričala je.
Bećirić tvrdi da ovaj slučaj iznenađuje samo količinom novca koji je uzet, a da sam način prijevare nije neuobičajen kako u svijetu tako i kod nas.
'Način izvršenja nije nov'
"Ovdje je samo zanimljivo to što je iznesena velika količina nova, inače način izvršenja nije nov. To se događalo. Ne bih insinuirao, ali često policija krene od same banke, odnosno, ispituje je li netko nekome te podatke dao, a da je imao podršku iz banke", rekao je Bećirić i dodao da je u pitanju svjetska pojava:
"U tom smislu pratimo svijet prilično brzo. Krađa identiteta praktično se svodi na lažno predstavljanje. Ta vrsta kaznenih djela je postojala prije interneta. Od kada postoji identitet, postoje pokušaji da se on ukrade tj. da se netko iz određenih motiva predstavi kao netko drugi."
Ivanović smatra da je, mada je moguće da je došlo do otkrivanja podataka od strane lica povezanog s bankom, vjerojatnije da nije došlo do adekvatne provjere falsificiranih dokumenata:
"Postoje određena pravila vezana za aktivnosti banaka koja službenici banke moraju poduzeti. Mi govorimo o falsificiranom dokumentu i provjera koja je uslijedila vjerojatno nije adekvatno odrađena. S obzirom na to da mi sada raspolažemo biometrijskim dokumentima, putem čitača se lako može utvrditi je li nešto falsifikat ili nije."
