- Danas je 292. dan rata u Ukrajini
- Veliki požar u trgovačkom centru u moskovskoj regiji
- Putin ima novi plan
- EU sankcionirala Iran zbog opskrbe Rusije bespilotnim letjelicama
TIJEK DOGAĐAJA:
Dignut most u Melitopolju
23.07 - U predgrađu okupiranog Melitopolja u Ukrajini dignut je u zrak most kojim je ruska vojna tehnika prevožena s istoka, izvijestio gradonačelnik grada Ivan Fedorov. promet na mostu je obustavljen.
EU sankcionira Iran zbog opskrbe Rusije bespilotnim letjelicama
21.25 - EU je 12. prosinca dodala četiri osobe na popis sankcija protiv Irana, kao i četiri subjekta “zbog njihove uloge u razvoju i isporuci bespilotnih letjelica koje je Rusija koristila u svom ratu protiv Ukrajine”.
Rusi pratili norveški avion
18.30 - Kako piše Sky News, ruski borbeni zrakoplov MiG-31 pratio je norveški vojni nadzorni zrakoplov P-3 Orion koji je letio iznad Barentsovog mora, u području gdje obje zemlje graniče, izvijestile su ruske novinske agencije pozivajući se na rusko ministarstvo obrane
EU povećala sredstva fonda za vojnu pomoć
16.54 - Vijeće EU-a u ponedjeljak je odobrilo povećanje fonda za plaćanje vojne pomoći Ukrajini za dodatne dvije milijarde eura. Vijeće je odlučilo povećati ukupnu financijsku gornju granicu Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF) za 2 milijarde eura u 2023., uz mogućnost daljnjeg povećanja u kasnijoj fazi.
Ukupno povećanje čitave financijske gornje granice EPF-a do 2027. bilo bi do 5,5 milijardi eura (u cijenama iz 2018.). EPF je izvanproračunski fond koji je uspostavljen kako bi se ojačala sposobnost Unije za sprečavanje sukoba, izgradnju mira i jačanje međunarodne sigurnosti.
Doprinosi država članica u EPF-u određuju se prema visini bruto nacionalnog dohotka (BND).
“Današnja odluka osigurat će nam sredstva za nastavak pružanja konkretne vojne potpore oružanim snagama naših partnera. U manje od dvije godine EPF je dokazao svoju vrijednost. Potpuno je promijenio način na koji podržavamo naše partnere u području obrane”, izjavio je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.
Iz EPF dosad je odobreno šest paketa pomoći ukrajinskim ukrajinskim oružanim snagama. Iz tog fonda pomoć su dobile i oružane snage drugih zemalja poput Gruzije, Moldavije, Bosne i Hercegovine, Libanona, Mozambika. Do sada je angažirano 86 posto ukupnog proračuna EPF-a za razdoblje 2021. – 2027. zbog čega je ovo povećanje bilo nužno.
Neočekivan potez Putina
16.34 - Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da predsjednik Rusije Vladimir Putin ove godine neće održati godišnju konferenciju za novinare na kraju godine. Ovo je prvi puta nakon deset godina da ruski predsjednik neće razgovarati s medijima na kraju godine.
Peskov nije naveo razlog za prekid tradicije, no mediji su ranije upozoravali da se zdravstveno stanje predsjednika Rusije pogoršava.
"Bit će to prvi put da Putin nije održao maratonski skup novinara u desetljeću. Prošle godine, govorio je više od četiri sata", napisao je Patrick Reevell s ABC Newsa.
Putin ima novi plan za rat u Ukrajini
16.33 - U jeku rata u Ukrajini, dok se svi odmiču od Putina, Iran je vidio priliku da produbi svoj odnos s Rusijom. Oni su Rusiji poslali stotine bespilotnih letjelica koje su korištene u zračnim napadima na Ukrajinu.
Portal 1945. smatra da će se ovaj odnos nastaviti razvijati i u budućnosti, pogotovo jer se ruski arsenal polako prazni. Rusija je na ukrajinske pobjede na bojištu počela odgovarati zračnim napadima pri čemu je poslala niz projektila i dronova na ciljeve u Ukrajini. Od listopada je ruska vojska ispalila više od 1000 projektila i dronova na ukrajinsku kritičnu infrastrukturu.
“Iranska potpora ruskoj vojsci vjerojatno će nastaviti rasti u nadolazećim mjesecima: Rusija pokušava pribaviti više oružja, uključujući i stotine balističkih projektila”, procjenjuje britanska vojna obavještajna služba.
Rusija koristi raketni raketni operativno-taktički sustav SS-26 “Iskander”, ali su zalihe prilično iscrpljene. Riječ je o balističkim projektilima kratkog dometa, a ovo je oružje bilo jedno od najučinkovitijih ruskih oružanih sustava u ratu. Portal 1945 navodi da bi se Putinov plan za nastavak rata uvelike mogao oslanjati upravo na ove projektile.
“Ako Rusija uspije staviti u službu velik broj iranskih balističkih projektila, vjerojatno će ih koristiti za nastavak i proširenje svoje vojne kampanje napada na kritičnu infrastrukturu Ukrajine”, dodala je britanska vojna obavještajna služba.
ISW: Rusija želi što čvršće kontrolirati Bjelorusiju
13.00 - Institut za proučavanje rata (ISW) u svojoj posljednjoj analizi situacije u Ukrajini navodi kako Rusija sve više nastoji manipulirati svojim saveznikom – Bjelorusijom. "Ruski dužnosnici provode propagandu koja sugerira da bi se bjeloruske kopnene snage mogle pridružiti ruskoj invaziji na Ukrajinu. Bjeloruski čelnici, uključujući predsjednika Aleksandra Lukašenka, često ne kontriraju tim informacijama. Cilj je zadržati ukrajinske snage na bjeloruskoj granici kako se ne bi preusmjerile na drugo područje bojišnice", navodi ISW. "Unatoč toj informacijskoj propagandi, jako je malo vjerojatno da će Bjelorusija u doglednoj budućnosti napasti Ukrajinu. Dapače, ona ne bi mogla, s obzirom na svoju vojnu moć, dugoročno okupirati ukrajinsku vojsku. Ruski pritisak na Bjelorusiju glede pružanja podrške ofenzivi u Ukrajini dio je dugoročnih napora da se učvrsti daljnja kontrola nad Bjelorusijom", dodaje.
"Već smo prethodno naveli da je Kremlj pojačao pritisak na bjeloruskog predsjednika Lukašenka da nakon prosvjeda 2020. i 2021. formalizira integraciju Bjelorusije u Savez", piše ISW, a prenosi Sky News. Savez država Ruske Federacije i Republike Bjelorusije je nadnacionalna organizacija koja se sastoji od dviju članica (RF i Bjelorusija), s ciljem produbljivanja odnosa između dviju država kroz integraciju u gospodarskoj i obrambenoj politici. Izvorno je Savez bio zamišljen kao konfederacija, no obje su zemlje zadržale svoju neovisnost. Savez je sklopljen još 1997. godine. Organizacijom upravlja Vrhovno vijeće uz druga upravna tijela. Postoje razne točke tog ugovora, većinom se odnose na gospodarska pitanja, a u kontekstu rata u Ukrajini svakako su najzanimljiviji oni vezani za vojno-sigurnosna pitanja.
2009. godine Rusija i Bjelorusija provele su prvu fazu zajedničkog programa obuke vojnih časnika osmišljenog za integraciju vojnih struktura. Taj vojni kolektiv zove se Regionalna skupina snaga Bjelorusije i Rusije. Ugovorom se propisuje svaki oružani napad na državu članicu Saveza, kao i sve druge radnje koje uključuju uporabu vojne sile protiv nje, smatra činom agresije protiv Saveza.
Žestoke borbe u Bakhmutu, Rusi nesmiljeno gađaju infrastrukturu
12.00 - Ruske snage gađaju mete u istočnoj i južnoj Ukrajini projektilima, bespilotnim letjelicama i topništvom, navodi se u najnovijem dnevnom izvješću Kijeva o vojnoj situaciji u zemlji. Glavni stožer Ukrajine priopćio je da su njegove snage odbile ruske napade na četiri naselja u istočnoj regiji Donjecka i na osam naselja u susjednoj regiji Luhansk.
Rusija je nastavila s napadom na Bakhmut, koji je sada većinom u ruševinama, Avdiivku i Lyman, te je pokrenula dva raketna napada na civilnu infrastrukturu u Kostyantynivki, sve u regiji Donetsk - jednoj od četiri za koje Moskva tvrdi da ih je anektirala od Ukrajine nakon "referenduma". " Kijev ga je proglasio nezakonitim. Na drugim mjestima, ruske snage izvele su više od 60 napada raketnim salvo sustavima ciljajući civilnu infrastrukturu u Hersonu, južnom gradu koji su prošlog mjeseca oslobodile ukrajinske snage, i tamo stacionirane ukrajinske trupe, rekao je Glavni stožer.
Rusija je također granatirala naselja duž bojišta u regiji Zapoižje u južnoj središnjoj Ukrajini, rekla je, dok su ukrajinske snage gađale ruske kontrolne točke, skladišta streljiva i druge mete.
Ruski 'trgovac smrti' pridružio se ultranacionalističkoj stranci
11.00 - Viktor Bout, ruski trgovac oružjem koji je oslobođen u četvrtak nakon 14 godina u američkom pritvoru, u sklopu razmjene za američku košarkašicu Brittney Griner, pridružio se ultranacionalističkoj ruskoj Liberalno demokratskoj stranci (LDPR), objavio je njezin čelnik u ponedjeljak. U videosnimci objavljenoj na Telegramu čelnik LDPR-a Leonid Slucki je, stojeći na pozornici pored Bouta, rekao kako mu želi zahvaliti „na odluci koju je donio“ te mu je zaželio dobrodošlicu u „najbolju političku stranku u današnjoj Rusiji“.
Usprkos svom imenu, LDPR od svog osnivanja 1991. zagovara tvrdolinijašku, ultranacionalističku ideologiju i osvajanje bivših sovjetskih republika. Osnovao ju je Vladimir Žirinovski, ekstremni nacionalist koji je u svojim neuspješnim predsjedničkim kampanjama obećavao policijsku državu, smrtnu kaznu i ukidanje demokracije. Žirinovski je umro u travnju ove godine. LDPR se devedesetih smatrao ozbiljnim kandidatom za vlast u Rusiji, no zauzeo je podređenu funkciju u ruskom političkom sustavu, igrajući ulogu nominalno oporbene stranke, no podržavajući Kremlj u većini pitanja. Stranka ima povijest regrutiranja kontroverznih ličnosti u politiku. Andrej Lugovoj, bivši KGB-ov agent, za kojim je Britanija izdala tjeralicu zbog ubojstva bivšeg špijuna Aleksandera Litvinenka, 2007. je izabran za parlamentarnog zastupnika na njezinoj listi.
Trgovački centar se urušio, požar se širi
10. 00 - Požar koji je počeo, kako tvrde ruske službe, zbog kratkog spoja, zahvatio je 10 tisuća četvornih kilometra. Trgovački centar se urušio.
Veliki požar u moskovskoj regiji
8.50 - U trgovačkom centru u gradu Balašiha u blizini Moskve izbio je požar. "U trgovačkom centru Strojpark gori građevinski materijal", rekao je glasnogovornik hitnih službi za RIA Novosti.
Građevinski materijal navodno se zapalio na otvorenome, proširivši se na prvi kat zgrade. Požar je, izvještavaju mediji, navodno izazvan kratkim spojem zbog oborina. Počar se proširio na devet tisuća četvornih kilometara.
Ukrajina je objavila nove procjene ruskih gubitaka
8.00 - Ukrajinske snage tvrde da su u 24 sata likvidirali oko 380 ruskih vojnika.
Ukrajinci tvrde da su pogodili bazu Wagnerovaca
7.00 - Visoki dužnosnik u istočnoj Ukrajini rekao je u nedjelju da su ukrajinske snage napale hotel u kojem su bili smješteni članovi ruske privatne vojne skupine Wagner, ubivši mnoge od njih. Ovu informaciju iznesenu u intervjuu Serhija Gajdaja, ukrajinskog guvernera regije Luhansk u egzilu, Reuters nije mogao provjeriti.
Gajdaj je rekao u intervjuu za ukrajinsku televiziju da su snage u subotu izvele napad na hotel u gradu Kadiivka, zapadno od glavnog središta regije Luhanska. Na fotografijama objavljenim na Telegramu vidi se ruševina zgrade. On je ustvrdio da se "tamo nalazio Wagnerov stožer". "Veliki broj onih koji su bili tamo je poginuo."
Rusko ministarstvo obrane nije bilo odmah dostupno za komentar. Gajdaj nije iznio broj žrtava, ali je rekao da su oni koji su preživjeli bili suočeni s neadekvatnom medicinskom skrb. "Siguran sam da će najmanje 50 posto onih koji su uspjeli preživjeti umrijeti prije nego što dobiju medicinsku pomoć", rekao je. "To je zato što su čak i u našoj regiji Luhanska ukrali opremu." Neki ukrajinski mediji citirali su lokalne dužnosnike koji su rekli da je hotel zatvoren već neko vrijeme.
Wagner je paravojna skupina koja ima bliske veze s Kremljom. Poznato je da se njezine snage bore u dijelovima Ukrajine, a također su raspoređene u nizu afričkih zemalja. Ukrajina je u nedjelju preuzela odgovornost za niz raketnih napada tijekom vikenda na zapovjedne točke i skladišta na teritoriju pod ruskom okupacijom. Međutim, ruske snage su također pokrenule niz napada u nedjelju.
Ukrajina pogodila niz cilljeva na Krimu
6.00 - Eksplozije su tijekom noći zabilježene i na Krimu pod ruskom okupacijom, uključujući Sevastopolj i Simferopolj.
