Južnokorejski parlamentarci u srijedu će zatražiti pokretanje opoziva predsjednika države koji je najprije proglasio pa ukinuo izvanredno stanje, čime je izazvao najveću političku krizu u toj zemlji unazad zadnjih par desetljeća.
Objava o izvanrednom stanju pokrenula je okršaj između predsjednika Yoon Suk Yeola i parlamenta koji je odbio pokušaj suspenzije političkih aktivnosti i cenzure medija, dok su za to vrijeme naoružani vojnici ušli u zgradu parlamenta u glavnom gradu Seulu.
Koalicija opozicijskih stranaka još danas na dnevni red planira staviti prijedlog opoziva južnokorejskog predsjednika, o kojem bi se onda trebalo glasati u roku od tri dana.
Ostavke su već ponudili Yoonov šef osoblja i tajnici, rekao je jedan dužnosnik u predsjednikovom uredu.
Yoon Suk Yeol u utorak se obratio građanima putem televizije kako bi objavio odluku o uvođenju izvanrednog stanja radi obrane zemlje od Sjeverne Koreje i protudržavnih snaga te radi zaštite ustavnog poretka.
Ubrzo nakon toga uslijedile su kaotične scene. Vojnici su se penjali u zgradu parlamenta kroz razbijene prozore, dok su iznad njih letjeli vojni helikopteri. Djelatnici parlamenta pokušavali su odgurnuti vojnike prskajući ih pjenom iz aparata za gašenje požara
Vojska je rekla da će aktivnosti parlamenta i političkih stranaka biti zabranjene, a mediji i izdavači stavljeni pod nadzor vojnog zapovjedništva.
Međutim, nekoliko sati nakon proglašenja izvanrednog stanja, 190 od 300 zastupnika parlamenta jednoglasno je zatražilo njegovo ukidanje, uključujući 18 zastupnika iz predsjednikove stranke. Yoon Suk Yeol stoga je morao poništiti svoju odluku, kako to nalažu južnokorejski zakoni.
Izvan zgrede parlamenta okupili su se prosvjednici koji su uzvikivali ''Pobjeda, pobjeda''. Mnogo veći broj prosvjednika očekuje se u srijedu, kada skup planira Korejska konfederacija sindikata koja poziva na štrajk dok Yoon Suk Yeol ne podnese ostavku.
Traži se ostavka predsjednika
Iz američkog veleposlanstva pozvali su državljane SAD-a da izbjegavaju prostore na kojima se očekuju prosvjedni skupovi, dok neke od najvećih tvrtki, poput LG-a, savjetuju zaposlenicima da rade od kuće.
Vodeća oporbena Demokratska stranka također traži ostavku predsjednika koji je na dužnosti od 2022.godine.
''Iako je uvođenje izvanrednog stanja zaustavljeno, on ne može izbjeći optužbe za izdaju. Predsjednik Yoon više ne može normalno voditi zemlju. Trebao bi odstupiti", rekao je član stranke Park Chan-dae.
Kako bi zahtjev za opozivom prošao parlament, potrebna je podrška dvije trećine zastupnika. U tom slučaju zahtjev dolazi na Ustavni sud koji će donijeti konačnu odluku, a za potvrdu opoziva također je potrebna dvotrećinska većina, odnosno šest od devet sudaca.
Predsjednikova stranka u parlamentu ima 108 od 300 zastupnika. Ukoliko Yoon Suk Yeol budu smijenjen ili sam odstupi, mijenja ga premijer Han Duck-soo do novih izbora.
"Južna Koreja je kao nacija izbjegla metak, ali je predsjednik Yoon možda sam sebi pucao u nogu", kazao je Danny Russel, potpredsjednik think tanka ''Asia Society Policy Institute'' u Sjedinjenim Državama.
Američki državni tajnik Antony Blinken pozdravio predsjednikovu odluku o ukidanju izvanrednog stanja.
''Očekujemo da se političke razmirice rješavaju mirno i u skladu s vladavinom prava'', stoji u njegovoj izjavi.
Planirani razgovori o obrani, kao i zajedničke vojne vježbe Južne Koreje i SAD-a su odgođene, izvijestila je novinska agencija Yonhap. Također je odgođena i posjeta švedskog premijera.
Predsjednikom države Yoon Suk Yeol postao je nakon najneizvjesnijih predsjedničkih izbora prije dvije godine, kada je odnio pobjedu na valu nezadovoljstva građana ekonomskim politikama i skandalima.
Međutim, vrlo je brzo izgubio popularnost, njegov rad podržava tek oko 20 posto birača.
Proglašenja izvanrednog stanja bila su česta pojava u Južnoj Koreji od 1948.godine, no posljednji takav slučaj zabilježen je 1980.godine.
