Abdikacija japanskog cara Akihita 30. travnja u Japanu će doslovno biti kraj jednog doba, Heiseija, i već se mjesecima u tajnosti razgovara kako nazvati novo.
U Japanu je to sve samo ne proceduralno pitanje, jer naziv novog doba ima opipljive posljedice na svakodnevni život Japanaca i nacije.
Japan je jedina zemlja na svijetu koja još koristi imperijalni kalendar. U najvećem dijelu svijeta je 2019., ali u Japanu je Heisei 31, odnosno 31. godina Akihitove vladavine.
Iako se u Japanu koristi i gregorijanski kalendar, carski datumi nalaze se na vladinim dokumentima, novinama i na komercijalnim kalendarima.
Od uspostavljanja takvog sustava brojanja vremena u sedmom stoljeću, Japan je imao gotovo 250 doba.
Carevi su u prošlosti znali resetirati kalendar usred svoje vladavine, nakon prirodnih katastrofa i kriza. No u novijoj povijesti doba traju cijelu monarhovu vladavinu.
Obično se ime novog doba objavi neposredno nakon careve smrti. Tako je 7. siječnja 1989. kada je umro car Hirohito u Japanu bila 64. godine Showe, kako je nazvana njegova vladavina. Preko noći je tako započelo doba Heisei.
Ovoga puta situacija je drugačija. Ahikito, 125. japanski car, poželio je abdicirati zbog pozne dobi i narušena zdravlja. Pošto se to u Japanu nikada nije dogodilo morao je biti usvojen poseban zakon koji je caru omogućio da tron za života ustupi sinu.
Princ Naruhito stupit će na Prijestolje Krizantema 1. svibnja. Naziv njegova doba bit će objavljen u ponedjeljak, 30 dana uoči krunidbe, a nagađanja kakvo će ime biti traju već mjesecima.
Među ostalima, posebno su za to zainteresirani proizvođači kalendara koji već pripremaju proizvode za 2020. godinu.
Nova carska era bit će prva nakon IT revolucije, pa se na tranziciju priprema i tehnološki sektor.
To je inspiriralo usporedbe s bugom 'Y2K' koji se očekivao dolaskom 2000. godine. Stručnjaci su tada strahovali od tehnološke apokalipse, bojeći se da računala neće shvatiti novi datum.
"Ne možemo točno predvidjeti što će se dogoditi", rekao je prije nekoliko mjeseci Kazunori Ishii, glasnogovornik Microsofta za Japan, no dodao je da su bilo kakve komplikacije 'malo vjerojatne'.
Težak izazov
Odluka ostarjelog cara da abdicira pružila je stručnjacima vremena za razmišljanje o biranju novog imena, što je inače moguće jedino ako se zna da je car na umoru.
Taj zadatak pada na vladu, a ne na carsku palaču. Kao i u ostalim stvarima koji se tiču carske obitelji, i to je pitanje obavijeno tajnom.
Izazov nije jednostavan jer stručnjaci moraju zadovoljiti stroge uvjete. Ime ere mora imati dva simbola japanskog pisma, biti lako za čitanje i pisanje i ne biti neko uobičajeno ime.
Novi naziv najvjerojatnije neće početi s prvim slovom neke od prošle četiri ere: Heisei, Showa, Taisho i Meiji.
Pošto se ime svakog doba smatra svetim, svaki naziv koje je ranije odbijen ne može se ponovno predložiti.
Jedan od rijetkih koji je upoznat s procesom je Junzo Matoba, bivši birokrat koji je pomagao u pronalasku novih imena za doba nasljednika cara Hirohita.
'Neki su smatrali da je bezobzirno razmišljati o idućem dobu' dok je car još uvijek živ, otkrio je Matoba za AFP. Matoba se savjetovao sa stručnjacima o azijskoj povijesti i književnosti, cijelo vrijeme radeći u tajnosti.
Potraga je svedena na tri naziva, a kad je Hirohito preminuo 7. siječnja 1989. odbor stručnjaka, političara i ministara brzo je prihvatilo Heisei, što znači "biti miroljubiv unutar i izvan države".
Vjeruje se i da sadašnja japanska vlada već duže ima listu naziva, no usprkos velikom interesu nije željela otkriti prijedloge.
"Japanci vole resetirati stvari", zaključuje Matoba.
"Novo doba, novi način razmišljanja".
