Jedna od najvećih javnozdravstvenih prijetnji 21. stoljeća širenje je otpornosti bakterija na antibiotike, piše u četvrtak Večernji list.
Nastavi li se rast antibiotske rezistencije, svaka bi infekcija mogla postati smrtno ugrožavajuća pa bi do 2050. godine otpornost na antimikrobne lijekove mogla uzrokovati čak deset milijuna smrti u svijetu, više nego što se trenutačno umire od raka.
Sveobuhvatni izraz za ovu opasnost je antimikrobna rezistencija, budući da postoji i rezistencija virusa na virusne lijekove i rezistencija gljiva na antifungike, no rezistencija na antibiotike dominantan je problem.
Rastući problem
O njemu je Večernji list u Svjetskom tjednu svjesnosti o antimikrobnim lijekovima razgovarali s prof. Arjanom Tambić Andrašević, kliničkom mikrobiologinjom iz Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” i predsjednicom Odbora za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike pri Hrvatskoj akademiji medicinskih znanosti.
Otpornost bakterija na antibiotike rastući je problem. U Europi svake godine 33 tisuće ljudi umire od infekcija uzrokovanih rezistentnim bakterijama. Poprima li to razmjere nove pandemije?
Smatra se da je brojka i puno veća. To je kao da se godišnje stotinu putničkih aviona sruši i svi putnici poginu. Da se svaki treći dan sruši jedan avion u Europi, to bi privuklo više pažnje nego što je privlače smrtni ishodi uzrokovani rezistentnim bakterijama.
Sve više izloženi
Ovo, međutim, prolazi ispod radara, i javnosti, ali i liječnika, jer se te multiplorezistentne bakterije ne vide odmah. Kod jasnih patogena poput koronavirusa vidite odmah tko ih je kome prenio, dok rezistentne bakterije nastanu u mikrobioti čovjeka koji je pio antibiotike i on možda do kraja života neće primijetiti da je u njemu nastala rezistentna bakterija.
Međutim, mi međusobno izmjenjujemo mikrobiotu i konačno te rezistentne bakterije dođu do čovjeka koji će biti u minus-fazi, odnosno na bolničkom liječenju, gdje se primjenjuje invazivna medicina s brojnim kateterima koji otvaraju putove u sterilne prostore čovjeka i to je populacija najviše izložena riziku infekcije koja se teško liječi. Puno je ljudi koji u bolnicama ne bi trebali umrijeti zbog svoje osnovne bolesti, ali umru zbog infekcije uzrokovane rezistentnom bakterijom, kazala je Tambić Andrašević, piše novinarka Večernjeg lista Romana Kovačević Barišić.
