"U Crnoj Gori je 1979. bio potres magnitude 7.0, i došlo je do ogromnih šteta i rušenja armirano-betonskih objekata. Ista situacija je i sad s Turskim potresom, s time da je on oslobodio ogromnu energiju, gotovo 26 puta više od Crnogorskog potresa. Zagrebački i Petrinjski potres takve objekte ne bi smjeli niti oštetiti", kaže nam seizmolog Tomislav Fiket.
Vrhunski građeni objekti na dobroj podlozi, primjerice zgrade u Japanu, ne bi se smjeli urušiti niti kod potresa kao u Turskoj, ističe Fiket.
"No tu su sad u pitanju drugi parametri, u koje se ne bih upuštao, kao što su kvaliteta gradnje, starost objekata, podloga, prethodna oštećenja" naglašava seizmolog.
Po energiji oslobođenoj u hipocentralnom području u odnosu na Zagrebački, turski potres je oslobodio oko 5600 puta više energije. U odnosu na Petrinjski, oko 125 puta više energije, kaže nam, te dodaje da se potres jačine kao u Turskoj dogodi se na zemlji 10 do 15 puta godišnje.
"Energiju oslobođenu u potresu teško je prenijeti na osjećaj i efekte na površini. Svaki jači potres, veće magnitude, ima veću amplitudu tj. veće pomake i duže traje. Svakim stupnjem magnitude, oslobođena energija je oko 32 puta veća. Ako ste blizu, osjetit ćete nagli udar pa ljuljanje, ako ste daleko, samo ljuljanje…", objašnjava Fiket.
Jedan turski profesor jučer je iznio podatak da potres u Turskoj odgovara udaru 100 atomskih bombi. Seizmolog Fiket je usporedio jačine potresa s jačinom bombe.
"Magnituda 4 oslobađa energiju kao 6 tona eksploziva, magnituda od 5 oko 200 tona,magnituda 6 oko 6270 tona, 7 oko 199.000 tona, 8 oko 6,270.000 tona, 9 oko 199,000.000 tona. Atomska bomba je u kilotonama, dakle 1000 tona, a hidrogenska ima oko 22 mega tona ili 22,000.000 tona. Dakle, u odnosu na magnitudu 9.0, puno manje energije oslobađa najmoćnija atomska bomba nego potres", kaže Fiket.
