Aleksandar Lukašenko, predsjednik Bjelorusije, od početka rata u Ukrajini dosta je pažljivo balansirao između dvije strane. Iako su ruske trupe s bjeloruskog teritorija krenule u najveću invaziju u Europi nakon Drugog svjetskog rata, Lukašenko se nije izravno uključio u rat u Ukrajini. Međutim, sada se strahuje da bi se to moglo dogoditi. Lukašenko je, naime, najavio da će Bjelorusija i Rusija rasporediti zajedničke vojne snage i da će tisuće ruskih vojnika stići u njegovu zemlju na vježbe.
“Još jednom ističemo da su zadaće naših regionalnih snaga isključivo obrambene prirode", rekao je bjeloruski ministar obrane Viktor Khrenin u utorak.
No to ne djeluje nimalo umirujuće za Ukrajinu. Predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je tijekom sastanka G7 hitno slanje mirovnih snaga UN-a na granicu između Ukrajine i Bjelorusije kako bi spriječili Lukašenka da isprovocira sukob. Naime, strahuje se da sada kada Rusija gubi rat, da bi pod pritiskom Putina bjeloruski vođa mogao uključiti svoje snage u borbe u Ukrajini.
“Naravno da Putin ima puno utjecaja. Ali on ne može natjerati Lukašenka da počini političko samoubojstvo,” ocijenio je Artyom Shraibman, bjeloruski politički analitičar za BBC. "Zbog toga mislim da će se Lukašenko definitivno pokušati oduprijeti svakom guranju u rat."
Ipak, dodaje, postoje načini na koje Rusija može isprovocirati Bjelorusiju na rat.
Zajedničke vježbe uz granicu s Ukrajinom
Izuzev slanja svojih trupa u Ukrajinu, Lukašenko bi mogao dopustiti da se ruske trupe rasporede na bjeloruskim granicama kako bi se razvukla ukrajinska obrana ili bi eventualno mogao dozvoliti Rusiji da koristi Bjelorusiju kao poligon na kojem će vježbati deseci tisuća mobiliziranih Rusa.
Prema aktivističkoj promatračkoj skupini Bjeloruski Hajun projekt, zajedničke vježbe Rusije i Bjelorusije bi se mogle održati u gradu Jelsk, samo 17 kilometara od ukrajinske granice.
Grupa je izvijestila da je nastava otkazana u glazbenoj školi koja se nalazi u blizini lokalne policijske postaje. Mještanima je također rečeno da ne snimaju kolone oklopnih vozila koje bi trebale stići u srijedu.
Konrad Muzika, neovisni vojni analitičar i direktor Rochan Consultinga, napisao je da malo organizacija prati stanje bjeloruske vojske jer su njihove oružane snage "relativno slabe, a osim Lukašenkove retorike, tu nema ničega".
Vojska bi morala mobilizirati 20.000 ljudi kako bi postigla punu snagu, napisao je.
Bez obzira na to, Bjelorusija održava vježbe u najvećem opsegu od vremena hladnog rata. “Minsk testira sve svoje sposobnosti kao da se sprema ući u rat”, ustvrdio je analitičar.
"Tri su moguća objašnjenja iza ovakvog ponašanja: 1. Priprema za napad NATO-a, 2. Vezati ukrajinske snage u blizini granice kako bi se spriječilo njihovo raspoređivanje u druga područja i 3. Pripreme za napad na Ukrajinu", ocijenio je. Za sada je, kaže, ipak fokusiran na opcije dva i tri.
Bjelorusija nema kapacitete za rat
Videozapisi pokazuju da se umjesto da Rusija premješta teško naoružanje u Bjelorusiju za napad na Ukrajinu odatle, događa upravo suprotno: Bjelorusija šalje tenkove, streljivo i kamione iz svojih skladišta u Rusiju. Bjeloruski projekt Hajun objavio je video osam tenkova T-72A koji se transportiraju iz Minska prema Rusiji i rekao je da su svjedoci vidjeli 15-30 tenkova i najmanje 28 kamiona Ural.
Franak Viačorka, viši savjetnik bjeloruske oporbene čelnice Svjetlane Tsikhanovskaje, rekao je da ne vjeruje da će bjeloruske trupe aktivno sudjelovati u ratu u Ukrajini. Smatra da bjeloruska vojska nema kapacitet za borbu u Ukrajini.
“Nemamo ni ljudstvo niti vojnu opremu. Sve što se moglo upotrijebiti već je stavljeno u funkciju. Malo je vojnika spremnih za borbu, do 7 tisuća, i nisu spremni za jurišnu operaciju.”
A tu je naravno i politički opstanak Lukašenka. Analitičar Shraibman smatra da on neće ipak toliko riskirati svoju poziciju zbog rata koji je bar prema neslužbenim anketama krajnje nepopularan u Bjelorusiji. Manje od 10 posto Bjelorusa podupire izravno sudjelovanje zemlje u ratu u Ukrajini.
Pridruživanje ratu moglo bi sudbinu Lukašenka vezati uz invaziju koja će vjerojatno završiti neuspjehom.
“Autoritarni vladari obično 'ne prežive' vojne poraze", zaključio je.
