Predsjednik Recep Tayyip Erdogan u subotu polaže prisegu kao šef države nakon što je pobijedio u drugom krugu izbora čime je produžio dva desetljeća dugu vladavinu za još pet godina u vrijeme kad se ekonomski problemi Turske pogoršavaju.
Nakon inauguracije u parlamentu uslijedit će raskošna ceremonija u predsjedničkoj palači u glavnom gradu Ankari kojoj će prisustvovati deseci svjetskih čelnika.
Turski čelnik, koji je uveo promjene u društvo ali izaziva i podjele, pobijedio je u drugom krugu 28. svibnja protiv moćne oporbene koalicije i to unatoč gospodarskoj krizi i oštrim kritikama nakon razornog potresa u veljači koji je ubio više od 50.000 ljudi.
Erdogan je osvojio 52,18 posto glasova, a njegov sekularni suparnik Kemal Kilicdaroglu 47,82 posto, pokazuju službeni rezultati.
Turski čelnik s najdužim stažom suočava se s neposrednim i velikim izazovima u trećem mandatu potaknutim usporavanjem gospodarstva i vanjskopolitičkim napetostima sa Zapadom.
"S geopolitičke točke gledišta, izbori će osnažiti tursku nedavnu težnju neovisnoj vanjskoj politici", rekao je Matt Gertken, glavni geopolitički strateg u BCA Researchu.
"Ta politika ima za cilj izvući maksimalnu ekonomsku i stratešku korist od istočnih i autokratskih država, dok još uvijek sprječava trajni prekid u odnosima sa zapadnim demokracijama", rekao je.
"Napetosti sa Zapadom vjerojatno će ponovno porasti, unutar tog okvira, sada kada Erdogan ima novi mandat."
Rješavanje gospodarskih problema u zemlji bit će Erdoganov prioritet s inflacijom od 43,70 posto, dijelom zbog njegove neortodoksne politike smanjenja kamatnih stopa kako bi potaknuo rast.
Kasno u subotu predsjednik bi trebao predstaviti svoj novi kabinet, a mediji nagađaju da bi bivši ministar financija Mehmet Simsek, umirujuća osoba s međunarodnim statusom, mogao igrati ulogu.
Bivši ekonomist Merrill Lyncha, Simsek je poznat po tome što se protivi Erdoganovoj nekonvencionalnoj politici.
Bio je ministar financija između 2009. i 2015. i zamjenik premijera zadužen za gospodarstvo do 2018., prije nego što je podnio ostavku uoči niza padova lire te godine.
"Čini se da će Erdoganova vlada slijediti ortodoksni stabilizacijski program", rekao je Alp Erinc Yeldan, profesor ekonomije na istanbulskom Sveučilištu Kadir Has.
"Ono što sada vidimo je da su vijesti o Mehmetu Simseku i njegovom timu dočekane s entuzijazmom na tržištima", rekao je za AFP.
Novi članovi turskog parlamenta prisegnuli su u petak na prvoj sjednici nakon izbora 14. svibnja, kojoj je također nazočio Erdogan.
Njegov savez ima većinu u parlamentu od 600 zastupnika.
Šef NATO-a Jens Stoltenberg nazočit će Erdoganovoj inauguraciji za vikend i razgovarati s njim, priopćio je savez u petak.
NATO saveznici sa strepnjom čekaju da Ankara da zeleno svjetlo Švedskoj za pridruživanje obrambenom savezu predvođenim SAD-om, prije summita u srpnju.
Erdogan je odugovlačio s odobravanjem zahtjeva, optužujući Stockholm za pružanje utočišta "teroristima" zabranjene Kurdistanske radničke stranke (PKK) koju su Ankara i njezini zapadni saveznici uvrstili na popis terorističkih skupina.
Švedski ministar vanjskih poslova Tobias Billstrom poručio je na Twitteru da se na sastanku NATO-a u Oslu pojavila "jasna poruka" Turskoj i Mađarskoj da počnu proces ratifikacije.
Njegov turski kolega Mevlut Cavusoglu je odgovorio: "Kristalno jasna poruka našim švedskim prijateljima! Ispunite svoje obveze koje proizlaze iz Trilateralnog memoranduma i poduzmite konkretne korake u borbi protiv terorizma.
"Ostalo će uslijediti."
