U novi saziv slovenskog parlamenta ulazi pet političkih stranaka, dvostruko manje od sadašnjeg. Novu slovensku vladu sastavit će 55-godišnji Robert Golob iz Pokreta sloboda, pobjednika parlamentarnih izbora u nedjelju.
Prema službenim rezultatima nakon više od 99,7 posto prebrojenih glasova, Golobova je stranka na jučerašnjim izborima osvojila 35,54 posto glasova i 41 zastupnički mandat, što dosad nije uspjelo nijednoj drugoj u povijesti slovenske demokracije.
Odraz je to okupljanja birača na ljevici koji su se protivili politici desne vlade Janeza Janše, čija je Slovenska demokratska stranka (SDS) na jučerašnjim izborima osvojila 23,53 posto glasova i 27 zastupničkih mandata, jedan više u odnosu na izbore 2018. godine.
Tko je Robert Golob?
Nakon pobjede, Golob je poručio da u Sloveniju "dolazi sloboda". Pozdravljajući svoje članove, Golob je u nedjelju navečer kazao da je stranka postigla svoj cilj i veličanstven izborni rezultat te da želi što prije sastaviti novu vladu.
Robert Golob, 55-godišnji je menadžer i relativno novo lice u slovenskoj politici. Donedavno je bio čelnik državnog energetskog poduzeća GEN-I, a svoj ulazak u politiku je najavio prije nekoliko mjeseci nakon što mu je Janšina vlada odbila produžiti mandat, piše N1.
"Politika me nije postavila na ovu funkciju, ali me jest natjerala da se sam počnem baviti upravo politikom", objavio je kada je otišao s čela državne kompanije.
Golob je s 29 godina doktorirao elektrotehniku na ljubljanskom Sveučilištu, a na čelu slovenskog državnog poduzeća GEN-I-ja proveo je 16 godina.
Od kraja devedesetih godina je u politici; bio je državni tajnik u doba Janeza Drnovšeka, a onda se aktivirao u opcijama na centru kao što su Pozitivna Slovenija i SAB.
Otkako je objavio kandidaturu, Golob pažljivo balansira između postojećih opcija, pokušava izbjeći pretjerane ideološke rasprave i zalaže se za načelne vrijednosti kao što su digitalizacija, inovacija i zelene politike. Kao glavne točke svog budućeg djelovanja, ako uspije sklopiti koalicije za formiranje vlade, Golob ističe zdravstvo i klimatske promjene.
Već u utorak počinje s pregovorima o novoj vladi
Golob je izjavio je da što prije želi sastaviti novu vladu, te da će razgovore s partnerskim strankama početi ovaj tjedan.
"Očekujem da će pregovori s budućim koalicijskim partnerima početi u utorak", kazao je u u izbornoj noći u razgovoru za slovensku redakciju portala N-1 Golob.
Dodao je da u sastavljanju vlade njegov Pokret sloboda računa na saveznišvo sa socijalnim demokratima (SD) Tanje Fajon, ali i Ljevice (L) Luke Meseca, te da bi u buduću vladu kadrovski želio uključiti i dvije stranke lijevog centra koje u nedjelju nisu prešle izborni prag za dobivanje mandata u novom parlamentu, a riječ je o Listi Marjana Šareca (LMŠ), te Stranci Alenke Bratušek (SAB).
Golob je dodao da mu je cilj stvoriti vladu od ljudi koji su stručni i kvalitetni, bez obzira na njihovu stranačku pripadnost.
"Mi nismo klasična stranka nego pokret, pa nemamo stranačku disciplinu niti je mislimo primjenjivati. Pojedince procjenjujemo po stručnosti i znanju i članska iskaznica neće biti uvjet za funkcije", kazao je Golob.
Golob želi novu koaliciju dogovoriti što prije, pa bi vlada s obzirom na predviđene postizborne postupke možda mogla početi djelovati u drugoj polovici svibnja. Do tada tekuće poslove obavlja odlazeća vlada Janeza Janše, čiju je smjenu Golob tijekom političke kampanje navodio kao glavni motiv svog političkog angažiranja zadnjih mjeseci.
Premda je stranačka struktura novog saziva parlamenta već poznata, a Golob bi novu vladu mogao sastaviti već i sa Socijalnim demokratima (SD) kao manjinskim partnerom, on najavljuje razgovore s više političkih aktera, što bi moglo potrajati.
Državno izborno povjerenstvo očekuje da će glasački listići iz inozemstva poštom stići do 3. svibnja, a najkasnije do 10. svibnja moraju biti objavljeni i konačni rezultati izbora.
Nakon toga predsjednik države saziva konstitutivnu sjednicu parlamenta, na kojoj se bira predsjednik parlamenta i uspostavljaju zastupnički klubovi, a slijede i formalne konzultacije političkih čelnika o mandataru za sastav buduće vlade kod predsjednika Boruta Pahora koji dodjeljuje mandat na osnovi uspjeha na izborima.
Parlament poslije toga glasuje o prijedlogu za novog mandatara. Ukoliko je potvrđen većinom glasova, mandatar odnosno novi premijer, predlaže kandidate za ministre u svojoj vladi. Oni najprije moraju dobiti potvrdu matičnih parlamentarnih odbora. Na kraju parlament glasuje o vladi u cjelini.
U slučaju da je većinski potvrđena, ona počinje djelovati s punim ovlastima, s time da moraju biti imovane dvije trećine ministara od ukupnog broja, dok se u slučaju potrebe preostali ministarski kandidati mogu potvrditi u kasnijem postupku.
