Svakog jutra državni epidemiološki Institut Roberta Kocha (RKI) objavljuje koliko je novozaraženih koronavirusom u Njemačkoj. Krivulja opet ide prema gore: 561, 1390,1510, 1707, 2043...to su brojevi od prošlog tjedna. Na početku tjedna su te brojke uvijek manje, ne zbog toga što se preko vikenda nitko ne zarazi, nego zato što RKI-u svi pokrajinski uredi ne dostave vrijednosti od vikenda, što je samo jedna od njemačkih federalnih specifičnosti, piše DW.
"Korona se vratila punom snagom", upozorava bavarski premijer Markus Söder i dodaje: "Mi moramo ponovno povući uzde." Kao i proljetos Njemačkoj prijeti eksponencijalni rast krivulje novih zaraza. Söder stoga želi uvesti jedinstvena pravila za cijelu Njemačku, barem što se tiče obveze nošenja maski, visine kazni za nepridržavanje te dozvoljenog broja osoba na privatnim i javnim događajima. "Ako ne uvedemo jedinstvene mjere, velika je vjerojatnost da nećemo biti u stanju spriječiti negativan razvoj", zaključuje bavarski premijer.
Njemačka – šareni tepih mjera i nadležnosti
No tko što smije ili ne kad su u pitanju mjere protiv koronavirusa, to u Njemačkoj, prema Zakonu o zaštiti od epidemija, odlučuju same savezne pokrajine. Rezultat: gotovo je nemoguće sagledati koje mjere su u kojoj od 16 pokrajina na snazi. I tako se u Bavarskoj u javnosti smije sastati najviše 10 osoba, malo dalje u Baden-Württembergu taj broj raste na 20, u Schleswig-Holstenu 150, a u Berlinu uopće nema ograničenja po ovom pitanju. Slično je i s okupljanjima u privatnom okviru.
Kad je u pitanje nošenje maski i tu vladaju nejednakosti. To se posebno odnosi na škole: različita pravila o tome kada treba nositi masku, za vrijeme nastave, pauze ili na hodnicima – to varira od savezne pokrajine do savezne pokrajine. Isto se odnosi i na kazne za nepridržavanje nošenja maski npr. u javnom prijevozu. Negdje je kazna 50, drugdje 500 eura. No ni kontrole nošenja maski se ne provode posvuda.
Je li politika prespavala ljetnu pauzu?
Ovakva situacija je neodrživa, to ne smatra samo bavarski premijer Söder, koji se od samog početka krize zalaže za stroža pravila, nego i njemačka kancelarka Angela Merkel. Ona je posljednji put s premijerima saveznih pokrajina o korona-mjerama razgovarala prije punih dva i pol mjeseca. Od tada se mnogo toga promijenilo. Ljetna pauza je bila jednostavno preduga, kritiziraju mnogi, među njima i premijeri nekih saveznih pokrajina.
Merkel i premijeri saveznih pokrajina zato ponovno raspravljaju ovog četvrtka i to ne o popuštanju nego o uvođenju jedinstvenih mjera na čitavom području zemlje. Koje mjere pripremiti za jesen i zimu kada će se ponovno više ljudi zadržavati u zatvorenom prostoru. Kako regulirati silna božićna slavlja, ali i karneval koji službeno počinje već u studenom, a vrhunac doživljava u veljači?
Sve su glasniji oni koji u potpunosti žele ove godine zabraniti karneval. No ove zahtjeve su u karnevalskim središtima poput Porajnja dočekali na nož. Premijer Sjevernog Porajnja i Vestfalije Armin Laschet, koji se bori i za poziciju nasljednika Angele Merkel, ovdje vidi veliki potencijal za daljnje svađe. On primjećuje kako je karneval tradicionalno i simbol "protivljenja vlastima" jer karnevalsko ludilo ima korijene u tome da "mali čovjek" radi ono što država ne želi, naime da nesmetano luduje po ulicama. Zabraniti karneval je, prema njemu, zato vrlo upitna mjera.
Konfliktni potencijal ne leži samo u odnosu prema karnevalu nego i u odnosu prema mjerama protiv širenja zaraze ovisno o tome o kojoj saveznoj pokrajini je riječ. Istočne savezne pokrajine od samog početka zaraze bilježe mnogo manje vrijednosti nego one na zapadu. "Kod nas nema potrebe za dodatnim mjerama", kaže premijer savezne pokrajine Saska-Anhalt Reiner Haseloff. On i njegovi istočni kolege su i dalje za regionalni i ciljani pristup.
Najveći problem – 'partijaneri'
Dvije trećine novih zaraza otpada na samo tri zapadne savezne pokrajine: Sjeverno Porajnje i Vestfaliju, Bavarsku i Baden-Württemberg. I porast ovih brojaka ima veze s izlascima i zabavama, ali i s alkoholom. Pod utjecajem alkohola oprez nestaje. Mjere poput obaveznog upisivanja gostiju u restoranima i kafićima nisu pretjerano učinkovite.
Mnogi samo nervozno i bezvoljno ispišu svoje podatke koji su nečitljivi. Ponekad se i namjerno upisuju pogrešni podaci. Ugostiteljsko osoblje nema ni volje niti vremena kod svakog gosta provjeravati točnost podataka. Pritom stručnjaci praćenje karika zaraze smatraju jednim od najvažnijih oružja u borbi protiv širenja pandemije.
U takvim uvjetima je teško ili nemoguće boriti se protiv širenja zaraze. Uz sve to zbog toga što je vlada naložila svima koji se vraćaju iz rizičnog područja obavezni test (a besplatno se mogu testirati i svi oni koji dolaze s odmora), laboratoriji diljem Njemačke "pucaju po šavovima" i uskoro više neće moći obrađivati toliku količinu testova. Socijaldemokratski stručnjak za zdravstvena pitanja Karl Lauterbach je upozorio da laboratorijima već sad nedostaje sredstava za testiranje.
Neki stručnjaci ionako smatraju da su testovi djelomice besmisleni jer je kod mnogih zaraza svježa i kao takvu ju je nemoguće dokazati. Zato ministar zdravstva Jens Spahn po najnovijem traži da se besplatni testovi ukinu i da se umjesto toga uvede obavezna dvotjedna karantena koju će biti moguće prekinuti nakon pet dana ako test bude negativan. Povratak u Njemačku iz rizičnih područja neće biti više tako jednostavan.
Hoće li se svi koji se vraćaju iz rizičnih područja vlastima zaista i prijaviti, to je drugo pitanje.
