"Pola Srbije sanja o dobitku na lutriji, 'Bingu', u kladionicama ili kasinu, a većina drugi način za izlazak iz bijede i ne vidi", piše novosadski Dnevnik.
Gotovo 75 posto patoloških kockara počne se baviti i kriminalom, čemu pogoduje, kako navodi Dnevnik, velik broj kockarnica u zemlji.
"Srbija je druga u Europi po broju kladionica. Više ih ima samo u BiH", ističe se i dodaje kako se broj igara na sreću još i povećava.
Po zakonu o igrama na sreću, srbijanska državna lutrija za sve igre može najviše dvaput na tjedan organizirati izvlačenje dobitaka u TV prijenosu, a u praksi ih je mnogo više, stoji u tekstu.
"Ljudi uglavnom žele brzo doći do novca i vratiti dugove neovisno o kocki, ali to je samo okidač za nove nevolje", izjavila je za DnevnikJelena Manojlović, psihologica Fonda "Herc" koji je pokrenuo i SOS liniju za pomoć kockarima.
U toj nevladinoj udruzi kažu da svaki mjesec pomoć toga fonda zatraži 300 ljudi.
List piše da se kladionice i kasina otvaraju i blizu škola, pa učenici, kad dolaze na nastavu ili se vraćaju kući, sve češće svraćaju da okušaju sreću, a to ih uvlači među patološke kockare.
Zato su među registriranim patološkim kockarima sve češće djeca, a najmlađem je samo 11 godina, zaključuje Dnevnik.
