Prije četiri godine Miller je predvidio rusku invaziju Ukrajine, a sada tvrdi da je Baltik sljedeći na ruskom nišanu te da će za izabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa to biti jedan od prvih i najvažnijih testova. Miller smatra da je teorija prema kojoj Rusija samo odgovara na ekspanziju NATO-a glupost. Putin, naime, vjeruje da je ruska hegemonija nad okolnim državama ključna za rusku sigurnost.
Međutim, Putin ovaj zaključak izvodi iz svojih uvjerenja o ruskoj državnosti. Radi se o neobičnoj verziji ruskog nacionalizma koja je prožeta pravoslavnom religijom, idejom povijesne sudbine i svojevrsnim mesijanizmom.
NATO će morati braniti Latviju i Estoniju
Racionalni ruski državnik ne bi gledao na ekspanziju Europske unije i NATO-a kao na prijetnju jer je liberalni međunarodni poredak otvoren, inkluzivan i zapravo bi povećao sigurnost i prosperitet Rusije, tvrdi Miller. Međutim, za Putina i druge ruske nacionaliste, Zapad je prijetnja zbog svoje dekadencije i globalizma.
NATO tako nije samo jamac liberalnog poretka u Europi, nego neprijateljski savez i glavna prepreka ruskoj veličini. Stoga se Putinova strategija sastoji u tome da razbije NATO i to tako da obezvrijedi njegovo jamstvo o međusobnoj obrani zemalja saveznica.
Rusija je već donekle narušila vjerodostojnost NATO-a, koji je Ukrajini i Gruziji 2008. obećao Akcijski plan pridruživanja. Rusija je te godine izvršila invaziju na Gruziju, a 2014. i na Ukrajinu te zadržala teritorije tih zemalja pod ruskom okupacijom: Abhaziju, Južnu Osetiju i Krim.
Osim njih, pokrajine Donjeck i Luhansk na istoku Ukrajine pod kontrolom su proruskih separatista. Pridruživanje države NATO-u praktički je nemoguće dok je dio njenog teritorija okupiran.
Okolnosti za rusku ekspanziju nikad od kraja hladnog rata nisu bolje. Europska unija je razjedinjena, a sljedeći američki predsjednik otvoreno preispituje vrijednost NATO pakta dok u isto vrijeme hvali i opravdava politiku Rusije.
Ruska invazija baltičkih zemalja, koje su za razliku od Ukrajine i Gruzije članice NATO-a, neće biti otvorena. Umjesto toga, Putin će vjerojatno isprovocirati vojnu krizu korištenjem posrednika od kojih se može distancirati. To će možda biti etnički Rusi u Latviji i Estoniji, koji u ovim dvjema zemljama čine četvrtinu populacije. Možda će početi nasilno prosvjedovati i tražiti međunarodnu zaštitu.
Na to će se pojaviti dobro naoružan i organiziran "Narodni front za oslobođenje ruskog Baltika". Nekoliko ciljanih atentata i bombaških napada pogurat će ove zemlje prema građanskom ratu.
Hoće li se aktivirati članak 5.?
Rusija će blokirati sve rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, ali će ponuditi unilateralno slanje mirovnih snaga. Vijeće NATO-a će se sastati. Poljska će voditi inicijativu za proglašenje ruske agresije na baltičke zemlje i aktiviranje članka 5. o međusobnoj obrani članica. Njemačka i Francuska će biti protiv. Odluka će ovisiti o Americi.
Ako ne aktivira članak 5., NATO pakt postaje praktički besmislen, a geopolitički sat će se vratiti u 1939. Neke istočnoeuropske zemlje će se prikloniti Rusiji. Druge poput Poljske će se početi naoružavati. Putinov san o rastrganom Zapadu i izloženoj Europi postat će stvarnost.
No, ako NATO aktivira članak 5., to će biti ravno objavi rata Rusiji. A tada će predsjednik Trump morati odlučiti jesu li Latvija ili Estonija vrijedne rizika Trećeg svjetskog rata, zaključuje Miller.
