Nakon dva desetljeća na vlasti, Recep Tayyip Erdoğan učvrstio je svoj položaj pobjedom na nedjeljnim predsjedničkim izborima u Turskoj. Ta zemlja, a i cijeli svijet, sada se suočavaju s pitanjem što će moćni vođa sljedeće učiniti.
Kao čelniku strateški važne sile NATO-a, koja spaja Europu s Bliskim istokom, Erdoğanov je međunarodni utjecaj od ključne važnosti. Kod kuće, pak, s gospodarstvom koje se bori s neobuzdanom inflacijom, pred njim su zastrašujući izazovi, piše Politico.
Pobjeda unatoč najgoroj ekonomskoj krizi
Nedjeljni izbori predstavljali su jednu od najvećih prijetnji Erdoğanovoj vladavini dosad. On je najuspješniji vođa Turske još od Mustafe Kemala Atatürka, koji je prije stotinu godina utemeljio zemlju. Erdoğan je pobijedio svoga protukandidata s 52 prema 48 posto, u kampanji koja je učvrstila njegovu autoritarnu vladavinu.
"Rezultati pokazuju da je izvukao pobjedu unatoč najgorim ekonomskim uvjetima od financijske krize 2001", kazao je za Politico Emre Peker, direktor za Europu u konzultantskoj kući Eurasia Group, misleći na financijski krah koji je pomogao Erdoğanovu dolasku na vlast prije više od dva desetljeća.
Razoran udarac turskoj demokraciji
Njegovi kritičari kažu da je pobjeda odraz Erdoğanove kontrole nad državnim resursima. Također ističu da on Tursku čini sve autoritarnijom državom svojim utjecajem na većinu medija i zatvaranjem vodećih opozicionara i osoba iz civilnog sektora. Mnoge oporbene skupine strahuju da bi još pet godina njegove vladavine moglo zadati razoran udarac turskoj demokraciji.
Erdoğanovi pristaše uzvraćaju na to tvrdnjama da rezultat nedjeljnih izbora odražava tursku zahvalnost za njegovih 20 godina na vlasti - najprije kao premijera, a zatim i kao predsjednika. Kažu da je zemlja mnogo snažnija nego što je bila prije 20 godina zbog gospodarskog rasta, poboljšane infrastrukture i aktivnije uloge u svjetskim poslovima. Također napominju da Erdoğan ne zazire biti neovisniji o Zapadu, unatoč tomu što je Turska članica NATO-a.
Zauzima sve tvrđe stavove
Primjećujući ekstremnu polarizaciju između dvaju tabora - onih koji su za Erdoğana i onih protiv - Peker kaže da ponovna izborna pobjeda “pokazuje koliko je konsolidirana Erdoğanova biračka baza i da već više od dva desetljeća o pobjedi na izborima odlučuje [jedva] više od polovice biračkog tijela”. Dodaje da je na svakim uzastopnim izborima Erdoğan zauzimao sve tvrđe nacionalističke i konzervativne stavove.
U svom pobjedničkom govoru u Ankari, Erdoğan je sam signalizirao kako je malo vjerojatno da će po tom pitanju učiniti ikakve kompromise u sljedećih pet godina. Obećao je da će zatvoreni kurdski političar Selahattin Demirtaş — bivši čelnik stranke i predsjednički kandidat — ostati u zatvoru. Inače, Europski sud za ljudska prava traži njegovo puštanje na slobodu.
Inflacija izmakla kontroli, lira nikad slabija
Ipak, postoji jedan izazov koji nije u potpunosti pod njegovom kontrolom: gospodarstvo. Turska pati od vrtoglavo visoke inflacije koja je u jednom trenutku prošle godine dosegla 85 posto te slabe valute, koja je u petak dosegnula najnižu razinu u odnosu na američki dolar. Središnja banka također je, uoči izbora, bila na izmaku novčanih rezervi.
Veliko je i pitanje hoće li Turska dopustiti da lira dodatno oslabi sada kada su izbori gotovi ili će je na to prisiliti tržište. Još je važnije pitanje hoće li se Erdoğan vratiti ortodoksnijim ekonomskim politikama ili će umjesto toga nastaviti sa svojom sadašnjom kombinacijom velike potrošnje i otpora rastu kamatnih stopa. Mnogi ekonomisti kažu da je ova kombinacija neodrživa i da riskira krizu nakon izbora, pri čemu je lira izuzetno osjetljiva na udare. Ali čini se da Erdoğan odbija pomake. U svom pobjedničkom govoru u Ankari obećao je da će zadržati niske kamatne stope, što će, kako je rekao, smanjiti inflaciju. Mnogi ekonomisti odbacju taj argument kao apsurdan.
Ostaje između Moskve i NATO-a
Za druge zemlje glavni fokus je na tome što će Erdoğanov ponovni izbor značiti za ulogu Turske u međunarodnim odnosima. Pod njegovom vladavinom, Turska je postala ključni akter i prkosni saveznik u mnogim vitalnim pitanjima, ne samo u vezi s ruskom invazijom na Ukrajinu.
Ankara je odbila pridružiti se sankcijama Rusiji, ali je odigrala ključnu ulogu u pregovorima o dopuštanju izvoza ukrajinskog žita preko Crnog mora. Turska je kao članica NATO-a odobrila ulazak Finske u savez, ali još uvijek blokira članstvo Švedske.
Analitičar Peker predviđa da će "Ankara održavati čvrste diplomatske i gospodarske veze s Moskvom, dok će istodobno ostati važan, ali težak NATO saveznik". Kao rezultat toga, smatra Peker, Erdoğan će na kraju ratificirati članstvo Švedske u NATO-u ako Turskoj bude dopušteno kupiti još borbenih zrakoplova F-16 od SAD-a.
Erdoğan je moćniji nego ikada
Turska ima i neugodan odnos s Europskom unijom, ne samo zbog europskih percepcija da je Erdoğan potkopao vladavinu zakona u vlastitoj zemlji, već i zbog njegovih prijetnji da će milijune sirijskih izbjeglica koji su trenutno smješteni u Turskoj pustiti da krenu prema Europi.
"Turska će ovim izborima poslati poruku Zapadu", borbeno je govorio Erdoğan tijekom kampanje prošloga mjeseca. “Naša zemlja ne osvrće se na ono što Zapad kaže, ni kada se bori protiv terorizma niti kada određuje svoju ekonomsku politiku”, dodao je.
Sada kada su izbori gotovi, Erdoğan je moćniji nego ikada. Turski saveznici u NATO-u sa strepnjom će promatrati hoće li ispuniti svoja obećanja ili prijetnje.
