Broj smrtno stradalih uslijed rušenja vijadukta u Genovi mogao bi još rasti jer državni tužitelji govore danas o još puno nestalih ispod ruševina.
''Moglo bi biti još 10 do 20 nestalih'', rekao je glavni tužitelj Francesco Cozzi u tom talijanskom priobalnom gradu, prenosi ANSA.
Cozzi je u srijedu govorio o 42 smrtno stradalih, dok su lokalne vlasti potvrdile 38 poginulih.
Spasioci su cijelu noć radili na ruševinama s psima tragačima, napisali su lokalni vatrogasci na Twitteru, dodajući da se potraga za nestalima nastavlja.
Nade je sve manje
No, dva dana nakon urušavanja vijadukta Morandi, koji je propao 45 metara i sa sobom povukao preko 30 vozila, nada u pronalazak preživjelih je manja no ikad.
Županijski guverner Giovanni Toti u izjavi za ANSA-u je rekao da, kako vrijeme odmiče, ''malo je vjerojatno da ćemo pronaći još preživjelih''.
Među mrtvima bilo je najmanje troje djece, u dobi od 8, 12 i 13 godina. Petnaestero je ljudi bilo ozlijeđeno, od kojih je devetero u kritičnom stanju, kažu lokalne vlasti.
Najveći talijanski operater autocestama Autostrade per I'Italia došao je pod snažnu paljbu na tržištu dionica u četvrtak, a talijanska je vlada rekla kako će im nametnuti stroge sankcije ili oduzeti koncesiju.
Autostrade I'Italia, dio međunarodne grupe za autoceste u vlasništvu talijanske obitelji Benetton, upravljala je vijaduktom u Genovi. U kompaniji tvrde kako su provjere na vijaduktu izgrađenom 1967. bile redovne i temeljite, a posljednji je remont obavljen prije dvije godine.
Vlada napada Autostrade
Talijanska vlada napada Autostrade i najavljuje kako će im oduzeti koncesiju zbog toga što nije omogućila sigurnosti vijadukta, iako s druge strane istražitelji još nisu pronašli prave razloge njegova urušavanja.
''Opcije koje nam stoje na raspolaganju potpuno su oduzimanje koncesije, oduzimanje koncesije na tom dijelu autoceste ili kazna, no 150 milijuna eura kazne nije dovoljno visoko'', rekao je zamjenik ministra prometa Edoardo Rixi.
Po pravilima koncesije, Autostrada može biti kažnjena sa 150 milijuna eura.
Bruxelles vratio lopticu vladi
Europska unija uplatila je Italiji milijarde eura za obnovu infrastruktura, odgovorio je u četvrtak Bruxelles populističkoj vladi koja je krivnju za loše održavanje prometnica povezala s financijskim obvezama prema Uniji.
Nakon katastrofalnog urušavanja vijadukta u Genovi pri čemu je poginulo najmanje 38 osoba po službenim podacima, talijanski ministar unutarnjih poslova, euroskeptik Matteo Salvini, optužio je Bruxelles da punjenje proračuna EU stavlja ispred sigurnosti.
"Vrlo je ljudski tražiti nekoga na koga svaliti krivnju kada se dogodi tako strašna nesreća kao što je ova u Genovi. Ipak, treba sagledati činjenice", napisao je na Twitteru povjerenik EU za proračun Guenther Oettinger.
U sedam godina, od 2014. do 2020. Italija treba primiti 2,5 milijarda eura za ceste i vlakove, zatim 12 milijarda eura iz Fonda za regionalni razvoj za pomoć siromašnijim regijama, a dobila je i zeleno svjetlo za 8,5 milijarda eura namijenjenih nacionalnoj potrošnji, podsjetio je Oettinger.
Ministar Salvini rekao je u utorak nakon nesreće da obveze prema inozemstvu priječe Italiju da troši više novca potrebnog za sigurnost škola i autocesta.
"Zato se moramo zapitati trebamo li poštivati te obveze ili sigurnost Talijana staviti na prvo mjesto. Očito, biram drugu opciju", poručio je Salvini.
Sutradan je predložio da se novac za sigurnost izdvoji iz Pakta o stabilnosti i rastu, a riječ je o sporazumu država članica vezanom za fiskalnu politiku.
"Ulaganja koja spašavaju život, radna mjesta i pravo na zdravlje ne smiju biti dio rigidnih izračuna i propisa koje nameće Europa", rekao je Salvini.
I potpredsjednik talijanske vlade Luigi di Maio, inače čelnik populističkog Pokreta 5 zvijezda koji tvori vladajuću koaliciju sa Salvinijevom Ligom, govorio je u sličnom tonu.
"Europa može govoriti što god hoće, ali mi ne molimo, mi ovdje zahtijevamo. U pitanju su ljudski životi", kaže Di Maio.
Autocesta A10 na kojoj se nalazi đenoveški vijadukt Morandi dio je transeuropske prometne mreže. Riječ je o programu razvoja prometne infrastrukture koji treba odgovoriti na zahtjeve europske direktive iz 2008. o sigurnosti cesta, rekao je glasnogovornik Komisije Christian Spahr.
