Zaklada američkog milijardera Georgea Sorosa morala je napustiti Budimpeštu nakon intenzivne kampanje mađarske vlade protiv nje, ali najavljuje da neće odustati od svog rada u Mađarskoj.
Usprkos tome što je izbačena iz Mađarske u kojoj je 1984. otvorila svoj prvi ured, Zaklada Otvoreno društvo smatra da njezina misija nije bila neuspješna.
"Rekao bih da je naša misija pred ispitima i izazovima, ali ne odustajemo", kazao je Goran Buldioski, voditelj novog regionalnog ureda Zaklade u Berlinu.
"Preselili smo ured, ali naš rad u Mađarskoj neće se smanjiti", poručio je, dodavši kako se "mentalno i programski nisu preselili".
Ono što se drastično promijenilo za Buldioskog i njegov tim njihovo je radno i životno okruženje.
Plaćenici
Zaposlenici Zaklade i Srednjoeuropskog sveučilišta, koje je također osnovao Soros, prošle su godine bili pod ogromnim pritiskom mađarskog premijera Viktora Orbana, koji je nekoć i sam dobio Sorosevu stipendiju za studij na Oxfordu.
Orban je Sorosa, židova porijeklom iz Budimpešte, optužio za orkestriranje priljeva migranata u Europu, a više od dvije tisuće njegovih suradnika proglasio je "plaćenicima".
Makedonac Buldioski kazao je kako je nekim zaposlenicima nakon javnih kampanja protiv Zaklade postalo neugodno reći za koga rade jer su strahovali stigmatiziranja i napada.
Stalni napadi
"Bilo je dana kad smo se osjećali kao u Beskrajnom danu", rekao je misleći na holivudsku komediju u kojoj lik glumca Bill Murraya iz dana u dan živi isti dan.
"Neutemeljeno smo bili napadani... a svaki dan je donio novi napad, novu kampanju. Većinom iz političkih razloga".
Prema pisanju BBC-ja, mađarska vlada je na kampanju protiv Sorosa prošle godine potrošila oko 19 milijuna eura. Kampanja je uključivala plakate s natpisima poput "Ne dajmo Sorosu da se posljednji smije", kao i postere na podovima budimpeštanskih tramvaja s licem milijardera po kojem su putnici hodali.
Britanski državni medij piše kako je mađarsku vladu vjerojatno najviše razljutio niz Sorosevih izjava proteklih godina u kojem je dao podršku kontroliranoj imigraciji u Europu, SAD i Kanadu.
U članku za politički časopis Foreign Policy u srpnju 2016. Soros je sugerirao da bi Europa mogla prihvatiti 300 tisuća izbjeglica godišnje, izravno iz Turske, Jordana i Libanona, smatrajući to rješenjem za nedostatak radne snage na kontinentu. No, kao i mađarska vlada, naglasio je da programi raspodjele izbjeglica trebaju biti proizvoljni, a ne obavezni, prenosi BBC.
Briga oko sigurnosti
Zaklada je nakon kampanje počela strahovati jesu li u Mađarskoj podaci koje posjeduje o svojim partnerima na sigurnom, poput kontakata ili bankovnih računa.
"Ne vjerujete li sustavu i demokraciji, odnosno erodirajućoj demokraciji u kojoj djelujete, počinjete misliti da ste odgovorni i prema svojim partnerima. Ne želim ostaviti njihove podatke na mjestima na kojima ne možemo garantirati njihovu sigurnost", kazao je Buldioski.
Zaklada, koja ima godišnji proračun nešto preko milijardu dolara i zagovara ljudska prava, pravdu i demokraciju, u svibnju je donijela konačnu odluku o prestanku rada u Mađarskoj i preseljenju u Njemačku. Mađarska vlada je na to odgovorila da "neće roniti krokodilske suze".
Baza u Berlinu
Danas u Berlinu djeluje više od 80 ljudi, a taj bi broj trebao narasti na 150 do 200 zaposlenika, otkriva Buldioski.
Berlin je bio prirodan odabir za novu adresu zbog svoje kulture civilnih društava, istaknuo je Makedonac, dodavši kako je riječ i o velikoj europskoj prijestolnici, ali i gradu simbolu nekadašnje podjele između komunističkog istoka i kapitalističkog zapada.
"Ovdje u Berlinu možemo reći da Europska unija ima određene standarde i vrijednosti, a one su jake kolika je najslabija krika".
"Trenutno osjećamo da je najslabija karika Mađarska", zaključuje Buldioski.
Osnaživanje demokracija
On smatra kako u Mađarskoj i drugim državama bivšeg istočnog bloka nakon njihovog ulaska u EU nije učinjeno dovoljno po pitanju sudjelovanja građana u mladim demokracijama.
Neke od tih nacija okreću se nacionalizmu, a razočarani građani, mnogi od njih visoko obrazovani, jednostavno odlaze, upozorio je Buldioski.
"U drugim scenarijima bili bi lideri u domovini, a ne imigranti u inozemstvu. To su pitanja o kojima se ne govori".
Njihovo iskustvo je i upozorenje za zapadna društva da ne uzimaju demokracije zdravo za gotovo, smatra voditelj ureda.
"Definitivno ne smijemo zanemariti što se događa s demokratskim društvima po pitanju suspenzije ljudskih prava, rasta populista i onih s autoritarnim težnjama na zapadu Europe".
"Mislim da je to paneuropski problem", zaključuje Buldioski.
