Nakon sve brojnijih reakcija, među kojima su one SAD-a te potpredsjednice Europske komisije Vere Jourive, o svemu se oglasio i slovenski predsjednik Borut Pahor.
'Odbacujem opasne ideje o promjeni granica na Zapadnom Balkanu“
Izjavio je da ne zna za postojanje non-papera te istaknuo da "mijenjanje granica mirnim putem na ovim prostorima nije moguće". Pahor je naglasio da očuvanju teritorijalne cjelovitosti država istočne Europe posvećuje veliku pozornost kao predsjednik Slovenije te je stoga dao prijedlog za inicijativu koja je prerasla u Berlinsku konferenciju.
"U pripremama za ovogodišnju konferenciju nedavno sam posjetio Sarajevo i susreo se sa svom trojicom članova Predsjedništva. Jedan sam od rijetkih predsjednika koji naglašava važnost pomirenja za njihovu budućnost - ustvrdio je Borut Pahor na konferenciji za novinare, ističući kako se zalaže ulazak balkanskih zemalja u EU.
Rekao je kako ono "postaje pitanje vremena, a ne samo političke volje". Prema njegovu mišljenju, spori tempo proširenja podriva povjerenje u europsku perspektivu tih zemalja i obeshrabruje tamošnju javnost, a posljedice bi mogle biti "jačanje nacionalizma i povećanje utjecaja trećih zemalja", prenosi 24ur. Slovenska oporba u isto vrijeme traži hitnu sjednicu odbora za nacionalnu sigurnost te postavlja pitanje što o svemu zna slovenska obavještajna agencija.
BiH se požalila i šefu Europskog vijeća
Bošnjački član Predsjedništva BiH, ŠefikDžaferović, pisao je šefu Europskog vijeća CharlesuMichelu da ova događanja u vezi sa slovenskim non-paperom "dovode do ozbiljne destabilizacije i uznemirenosti u BiH". "Nakon izvještavanja medija u Republici Sloveniji o postojanju non-paper dokumenta o promjeni granica na Zapadnom Balkanu stvorena je percepcija u bosanskohercegovačkoj javnosti da se od strane nekih krugova unutar EU radi na ugrožavanju teritorijalnog integriteta BiH", prenosi Fena Džaferovićeve riječi.
Džaferović navodi kako su "secesionističke političke snage, koje već dulje vrijeme prijete izdvajanjem entiteta Republike Srpske, protumačile ovu indiciju kao dokaz o postojanju podrške unutar EU njihovim secesionističkim planovima". Stoga Džaferović upozorava EU da je ona je jedan jamaca Daytonskog sporazuma kojim je potvrđen kontinuitet države BiH u međunarodno priznatim granicama s kojima je postala članica Ujedinjenih nacija. Uz to napominje kako se u Sporazumu decidirano "zabranjuje odcjepljenje bosanskohercegovačkim entitetima".
Džaferović kaže Michelu kako je zbog toga "osjetio potrebu" skrenuti mu pažnju da se "ovakve inicijative trebaju u startu onemogućiti te da Sarajevo očekuje od EU više pažnje kredibilnoj perspektivi članstva BiH u EU". Istodobno je hrvatski premijer Andrej Plenković rekao kako je o non-paperu doznao iz medija te da hrvatska strana nije dobila taj dokument ni službenim, ni neslužbenim putem.
I Janez Janša zanijekao da je spomenuti dokument dao Charlesu Michelu. A kasnije je zanijekao da non paper uopće postoji.
Janša rekao da ne postoji?
Kako javlja portal Klix.ba, član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović telefonom je razgovarao s premijerom Republike Slovenije Janezom Janšom. Telefonski razgovor uslijedio je na poziv premijera Republike Slovenije Janeza Janše, koji je obavijestio Džaferovića da ne postoji "non paper" koji bi se mogao dovesti u vezu s Vladom Slovenije, a koji bi uključivao prekrajanje granica ili povredu teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, priopćeno je iz Predsjedništva BiH.
Premijer Republike Slovenije Janša kazao je da Slovenija podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, kao i njen euroatlantski put, poštujući u potpunosti Daytonski mirovni sporazum.
Član Predsjedništva BiH Džaferović je kazao da u startu treba onemogućiti svaku priču o etničkim i teritorijalnim podjelama Bosne i Hercegovine, kao i da je jedini put za Bosnu i Hercegovinu njena daljnja unutrašnja reintegracija i euroatlantska integracija.
Razgovarali su i o predsjedavanju Slovenije Europskom unijom u narednom periodu, kao i o Summitu Europska unija – Zapadni Balkan, čiji će Slovenija biti domaćin, a čija bi glavna tema trebala biti ubrzanje integracije država Zapadnog Balkana u Europsku uniju.
