Slovenska vlada izjavila je u četvrtak da će iskoristiti sve mogućnosti kako bi došlo do naplate potraživanja koja nekadašnja Ljubljanska banka Zagreb ima prema svojim bivšim komitentima u Hrvatskoj.
Reagirajući na odluku Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koji se u četvrtak proglasio nenadležnim za tužbu Ljubljanske banke protiv Hrvatske zbog tih tražbina, slovenska je vlada u izjavi navela da će pravorijek proučiti, ali da će i dalje inzistirati na naplati starog duga hrvatskih poduzeća, tim prije što je isti sud Sloveniji naložio da isplati staru deviznu štednju te banke njenim štedišama u Hrvatskoj.
"Slovenska vlada izkoristit će sve mogućnosti, uključivši i one pravne, da dođe do pravednog rješenja, a to rješenje može biti samo podmirenje dugova Ljubljanskoj banci", navodi se u izjavi koju je prenio vladin ured za komunikacije.
Slovenska vlada podsjeća da je unatoč rezervama prema presudi Europskog suda za ljudska prava koji joj je naložio isplatu starih deviznih depozita Ljubljanske banke štedišama u Hrvatskoj i BiH nedavno predložila zakon kojim se određuje mehanizam isplate tih potraživanja, te isplata štediša u ratama od početka iduće godine.
Zakonski prijedlog još mora potvrditi parlament, a u proračunu za iduće dvije godine treba osigurati sredstva za isplatu štediša koja se procjenjuju na 385 milijuna eura.
Slovenski radio naveo je da je Ljubljanska banka u tužbi za koju se sud u Strasbourgu proglasio nenadležnim, ocijenivši da je Ljubljanska banka državna ustanova kojoj se ne mogu kršiti ljudska prava, tvrdila da je u Hrvatskoj diskriminirana i da svoja potraživanja od hrvatskih poduzeća ne može naplatiti jer to ne dopušta politika.
Ljubljanska banka navela je u svojoj tužbi predatoj još 2007. da je nekadašnji ministar financija Slavko Linić onemogućio ovršnu naplatu potraživanja Ljubljanske banke prema nekadašnjoj osiječkoj tvornici šećera unatoč suprotnoj odluci hrvatskog suda i da to ilustrira da svojom imovinom nije mogla raspolagati niti isplaćivati svoje štediše.
Slovenski radio navodi da u Ljubljani postoje razmišljanja prema kojima bi se međusobno "prebili" dugovi i potraživanja stare Ljubljanske banke Zagreb, ali ne navodi izvore za svoju tvrdnju. Isti izvor dodaje da je za to potreban dogovor dviju strana, a u suprotnom ne isključuje mogućnost tužbe Slovenije pred nekim međunarodnim tijelom.
