Sela na sjeveru Bačke u kojima živi značajan broj Hrvata ostaju bez pošte, ambulante, komunalne infrastrukture, zbog čega mladi odlaze i sve je manje djece u školama, upozorilo je u utorak vodstvo hrvatske manjine u Srbiji.

Mjesni aktivist Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomo Vojnić Mijatov ističe da je oko 6.000 stanovnika sela Tavankut ovih dana ostalo bez poštara, jer jednom nije produljen ugovor, a drugi je na bolovanju i dat će otkaz zbog obujma posla.

Bez poštara kasne računi, dokumenti...

„Tavankut je veoma razveden i već godinu dana imamo nevolje s isporukom pošiljaka. Ljudima kasne računi i dokumenti, a sada će nakon odlaska iskusnih poštara problem imati dramatične razmjere. Na sve to Tavankutu je pridodano selo Mala Bosna, koje je ranije ostalo bez pošte“, objasnio Vojnić Mijatov u izjavi hrvatskim medijima u Vojvodini.

Žitelji Tavankuta upozoravaju i kako je smanjen obujam usluga mjesne ambulante, nemaju riješeno pitanje opskrbe vodom i strujom, kako imaju problem s korištenjem doma kulture. Upozoravaju i da je sve manje mladih u selu, kao i djece u vrtiću i seoskoj školi.

Subotica kao 'crna rupa'

Slične ili još veće probleme ima i nešto manje susjedno selo Mala Bosna, u kojemu Hrvati također čine polovicu stanovnika naselja.

Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov tim povodom konstatira kako Subotica, s okolnim naseljima, i mjesto Sombor "sve više predstavljaju grad slučaj za Hrvate" u Srbiji.

"Dok u nekim područjima, kao što je Grad Novi Sad, uspijevamo u dogovoru riješiti sve potrebe i izazove hrvatske zajednice, dotle je Subotica nekakva "crna rupa" za naša nastojanja jer ne uspijevamo s gradskim vlastima gotovo ništa riješiti. Ni funkcioniranje pošte u Tavankutu“, upozorio je Žigmanov.  

Dodao je kako "ne smije ni pomisliti da je to namjerno, ali zacijelo nije na tragu onih poruka i obećanja koje smo znali čuti od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića“.

Gradovi Subotica i Sombor s okolnim naseljima, na sjeveru Bačke, sredine su u kojima živi veliki broj Hrvata u Srbiji. Njihovi politički predstavnici nisu međutim uključeni u strukture gradskih vlasti i nemaju utjecaj na rješavanje društvenih ili komunalnih problema hrvatske zajednice.

DSHV godinama upozorava kako je to posljedica odbijanja Srbije da provede međudržavni sporazum Hrvatske i Srbije o zaštiti srpske i hrvatske manjine.