Američki predsjednik Joe Biden potpisao je u utorak izvršnu uredbu kojom se proširuju opseg izvanrednih mjera i kriteriji za uvođenje američkih sankcija u vezi sa regijom zapadnog Balkana kako bi se riješili izazovi kao što su korupcija i drugi potezi kojima se opstruiraju institucije i sporazumi.
Riječ je o mjerama proglašenim odlukom iz 2001. godine, a kriteriji za uvođenje prošireni su kako bi se "riješili izazovi" poput korupcije i drugih poteza kojima se opstruiraju ključne institucije i međunarodni sporazumi, prenio je Glas Amerike (VOA) pozivajući se na Bijelu kuću.
Veleposlanik Srbije u Washingtonu Marko Ðurić izjavio je u srijedu da će Srbija "pažljivo analizirati" sadržaj Bidenove uredbe, pratiti njezinu primjenu i moguće posljedice za regiju i građane, te da će u odnosu na to "mjeriti svoje reakcije".
'Situacija na Balkanu predstavlja prijetnju za nacionalnu sigurnost SAD-a'
om uredbom, kako navodi VOA, objašnava se da zapadni Balkan "obuhvaća teritorij bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Republike Albanije". U uredbi se navodi da situacija "na teritoriju bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Republike Albanije (zapadni Balkan) tijekom posljednja dva desetljeća - uključujući podrivanje poslijeratnih sporazuma i institucija poslije raspada bivše SFRJ, kao i rasprostranjenu korupciju u raznim vladama i institucijama na zapadnom Balkanu - sprječava napredak prema učinkovitoj i demokratskoj upravi i punoj integraciji u transatlantske institucije".
Američki šef države navodi da zbog svega toga situacija na zapadnom Balkanu "predstavlja neuobičajenu i iznimnu prijetnju za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku Sjedinjenih Država".
Biden je uredbom naložio da se sankconira bilo koja osoba za koju ministarstvo financija, u konzultacijama sa State Departmentom, utvrdi da je "odgovorna ili da je suučesnik, izravno ili neizravno angažirana u akcijama ili politici koje prijete miru, sigurnosti, stabilnosti ili teritorijalnom integritetu bilo kojeg područja ili države na zapadnom Balkanu i podrivanju demokratskih procesa i institucija u regiji".
Koje su posljedice za odgovorne osobe?
Mjerama bi, kako javlja VOA, pozivajući se na priopćenje Bijle kuće, bile obuhvaćene i osobe koje su odgovorne za "ozbiljno kršenje ljudskih prava i koje su umješane u korupciju u regiji, uključujući pronevjeru javnih sredstava, otuđenje privatne imovine za osobnu korist ili u političke svrhe i mito".
Uredba također omogućuje da se sankcioniraju akteri koji su umješani u "kršenje ili akcije kojim se opstruira ili ugrožava primjena bilo kog sporazuma o regionalnoj sigurnosti, miru, suradnji ili međusobnom priznanju, okvira ili mehanizma povezanog sa zapadnim Balkanom".
Novom uredbom je obuhvaćen i Prespanski sporazum iz 2018. godine i Međunarodni mehanizam za kaznene sudove (MICT), koji je pravni sljednik Haškog tribunala (ICTY). Osobama, koje budu sankcionirane po Bidenovoj uredbi, bit će blokirana sva imovina u Sjedinjenim Državama, a državljanima SAD-a zabranjeno da s njima obavljaju transakcije. Za te osobe vrijedit će zabrana ulaska u SAD i neće moći dobiti američku vizu, istaknuto je u priopćenju Bijele kuće.
Ministarstvo financija u suradnji sa State Departmentom nastavit će ažurirati popis pojedinaca koji podliježu sankcijama prema Bidenovoj uredbi. "Ako je suditi prema spominjanju poštivanja Rezolucije 1244 (o Kosovu) i Daytonskog sporazuma u 'osvježenoj' uredbi o sankcijama, osobno želim vjerovati da su autori, zapravo, imali u vidu one koji se zalažu za ukidanje Republike Srpske i prekrajanje granica u kojima je Srbija priznata kao članica UN-a, uključujući Kosovo - dakle pojedine separatiste na Kosovu i unitariste u BiH", rekao je Ðurić agenciji Tanjug.
