Kako će rat u Ukrajini završiti? Nitko ne zna. Iako su neki Putinovi potezi do sada bili predvidivi, analitičarima, a posebno stručnjacima za nuklearno oružje, jako je teško iznositi bilo kakve konkretne projekcije.
S jednim se uglavnom slažu, očajnički potezi ruskog diktatora i sve uspješnija ukrajinska ofenziva na terenu pokazuju da Rusija trenutno gubi rat i on to zna. Stoga je jedno od gorućih pitanja, što ako Rusija bude poražena? Kako će Putin to podnijeti i hoće li njegov poraz biti poguban za čovječanstvo?
Analitičar Alp Sevimlisoy iz američkog think-tanka Atlantic Council kaže da bi to značilo svrgavanje Putina, raspad same Rusije i sukob NATO-a i Kine oko plijena.
"Zapad se sada mora početi pripremati za tu mogućnost, inače će otvoriti vrata Pekingu da prodre u regije kao što su Sibir, središnja Azija, Afrika i Južna Amerika gdje već ima prednost. Moramo se preseliti u vakuume, nastojati utjecati, a zatim se moramo suočiti s Narodnom Republikom Kinom. Kina je globalno povezana supersila i moramo se učinkovito boriti protiv njih', rekao je za The Dailiy Mail.
Neposredno nakon što je Ukrajina pokrenula svoj protunapad na Harkov, Sevimlisoy je rekao da "Ukrajinci imaju zamah - oni pobjeđuju. Ali ovaj sukob neće samo završiti tako što će obje strane otići i reći 'to je to', on će odjeknuti u cijeloj Rusiji i regiji."
I sama bi Rusija mogla podleći unutarnjim sukobima, s pobunjeničkim regijama koje se žele otrgnuti kontroli Moskve dok se moćnici unutar Kremlja okreću jedni protiv drugih i bore za Putinovo prijestolje.
Iako su se izgledi za Rusiju bez Putina nekada činili fantazijom, Sevimlisoy vjeruje da gotovo ne postoji način da preživi poraz u Ukrajini.
"Ne vidim budućnost za Putina. Kako se nakon ovoga vratiti svojim ljudima? Nakon što hranu i energiju pretvorite u oružje, kako se nakon toga vratiti na svjetsku pozornicu?", pita se Sevimlisoy.
Sevimlisoy vjeruje da bi Putinovo svrgavanje kataliziralo sve vrste sukoba unutar Rusije: različiti ogranci vojske okreću se jedni protiv drugih, regije se trude odvojiti od zemlje, a bivše sovjetske satelitske države traže saveznike miljama daleko od Moskve.
"Mislim da će do kolapsa doći zbog unutarnjih sukoba u obavještajnim službama i vojsci, a snage unutar Rusije će ovo iskoristiti kao priliku da kažu: 'Možemo bolje upravljati sobom i imamo dovoljno međunarodne potpore da guramo neovisnost.' To svakako treba podržati", kaže analitičar.
No, upozorava, nema jamstva da će onaj tko zamijeni Putina biti manje ekstreman. Mnogi vjeruju da je nasljednik Sergej Nariškin, šef vanjske obavještajne službe, koji je znatno oštriji od Putina kada je Zapad u pitanju.
To znači da će misija NATO-a biti "obuzdavanje Rusije i ruskih oružanih snaga", tvrdi Sevimlisoy, ali također "radit ćemo na obuzdavanju Kine."
Ruska bi moć oslabila nad bivšim sovjetskim satelitskim državama poput Azerbajdžana, Kazahstana i Kirgistana - pa čak i dalje u inozemstvu, u Africi i Južnoj Americi gdje Putin podupire diktatorske režime plaćenicima, jeftinim zajmovima i trgovinskim ugovorima. NATO mora biti spreman natjecati se u svim tim arenama, inače riskira da ih izgubi pod utjecajem Pekinga, tvrdi Sevimlisoy.
Tuska pozicija mogla bi biti ključna za okončanje rata, vjeruje Sevimlisoy, jer bi Turska, zajedno s Ukrajinom, bila ključna za obuzdavanje Kremlja nakon poraza.
"Rusija će se morati pomiriti s činjenicom da više nije svjetska sila, već država - crnomorska država čiji sustav nitko ne želi imitirati. A ono što ćemo vidjeti i sada vidimo je da će dominacija ovom regijom ovisiti o Turskoj", rekao je.
