Nova serija satelitskih snimki pokazuje da je Rusija nastavila širiti svoje vojne baze u arktičkoj regiji unatoč značajnim gubicima u ratu protiv Ukrajine, javlja CNN.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je u petak da postoji "značajno gomilanje ruske vojske na dalekom sjeveru" te da je zbog nedavnih napetosti NATO savez "udvostručio svoju prisutnost" kao odgovor.
Ova saznanja dolaze nakon što je viši dužnosnik zapadne obavještajne službe izjavio za CNN da je Rusija povukla čak tri četvrtine svojih kopnenih snaga iz regije krajnjeg sjevera u blizini Arktika, šaljući ih da ojačaju svoju posrnulu invaziju Ukrajinu.
Satelitske slike, koje je objavila tvrtka Maxar Technologies, pokazuju niz ruskih radarskih baza i pista koje su se pojačale tijekom prošle godine. Ne pokazuju dramatičan razvoj, već nastavak napretka u utvrđivanju i širenju područja za koje analitičari kažu da je od vitalne važnosti za rusku obrambenu strategiju, u vrijeme velikog pritiska na resurse Moskve.
Obnova starih sovjetskih baza
Prema Maxaru, slike pokazuju nastavak rada na radarskim stanicama u mjestu Olenegorsku, na poluotoku Kola u sjeverozapadnoj Rusiji, i u Vorkuti, sjeverno od Arktičkog kruga. Čini se da također pokazuju napredak u dovršetku radova jednog od pet radarskih sustava Rezonans-N u Ostrovnoj, mjestu smještenom uz Barentsovo more, u blizini Norveške i Finske na zapadu Rusije. Ruski dužnosnici tvrde da Rezonans-N može otkriti nevidljive letjelice i objekte.
Tri nove kupole, kućišta otporna na vremenske uvjete koja se koriste za zaštitu radarskih antena, dovršena su ove godine na mjestu protuzračne obrane Tiksi, na krajnjem sjeveroistoku, prema Maxarovim slikama i analizama. Tu su i poboljšanja uzletno-sletne staze i staze za parkiranje u zračnoj bazi Nagurskoje – najsjevernijem ruskom vojnom objektu – i poboljšanja uzletno-sletne staze u zračnoj bazi ‘Temp’, na otoku Kotelnyju, na sjeveroistoku zemlje.
Rusija je godinama jačala svoju obranu na dalekom sjeveru, obnavljajući niz starih sovjetskih baza modernim dizajnom i opremom. Njezino arktičko područje dugo je bilo ključno za njegov sektor nafte i plina, ali i za njegovu nuklearnu obranu, sa značajnim udjelom sofisticiranog nuklearnog oružja i podmorskih postrojenja u tom području.
'Rusija na Arktiku testira novo oružje'
"To je odvraćanje uvijek bilo spremno", rekao je viši zapadni obavještajni dužnosnik. “Nikad se ne svodi na nisku spremnost; to je visok status cijelo vrijeme", rekao je dužnosnik. Na početku rata s Ukrajinom u veljači neke su podmornice premještene kako bi signalizirale "ovo je stvarna sposobnost", dodao je dužnosnik, ali su se ubrzo vratile na standardnu visoku spremnost.
“Najkraći put od Rusije do Sjeverne Amerike je preko arktičkog Sjevernog pola. Dakle, strateški značaj ovih područja nije se promijenio zbog rata u Ukrajini", pojasnio je Stoltenberg. “Vidimo kako Rusija ponovno otvara stare sovjetske baze, vojne lokacije”, rekao je, ističući da također “testira novo oružje na Arktiku i dalekom sjeveru”.
Rat u Ukrajini doveo je do velike prilagodbe snaga ruskih trupa u regiji, rekao je viši zapadni obavještajni dužnosnik. “Oni su gore negdje između 20 i 25 posto svojih izvornih kopnenih snaga. Ali onda je pomorska komponenta potpuno netaknuta ratom", primijetili su.
Nakon napada na dva ključna aerodroma duboko u Rusiji u Ryazanu i Saratovu ranije ovog mjeseca, ruski vojni zrakoplovi i bombarderi raspršeni su diljem zemlje i arktičkog sjevera, dodao je dužnosnik. Moskva je za udare okrivila Ukrajinu, dok Kijev nije komentirao eksplozije u ruskim bazama.
Sjever kao nova transportna i logistička ruta
Arktik je također od vitalnog značaja za Rusiju jer njegov led koji se ubrzano otapa otvara nove pomorske rute od azijskog jugoistoka do Europe, koristeći puno kraći put duž ruske obale.
Sjeverni morski put mogao bi skratiti oko dva tjedna trenutnog vremena putovanja preko Sueskog kanala. Ruska državna TV uživala je u lansiranju nekoliko ledolomaca na atomski pogon, dizajniranih za jačanje ruskog utjecaja i moći u regiji. Kritičari kažu da Moskva nastoji izvršiti preveliku kontrolu nad rutom koja bi trebala biti jednako dostupna svim nacijama.
Govoreći putem videolinka na porinuću novog ledolomca na nuklearni pogon u Sankt Peterburgu krajem studenog, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će razvoj "najvažnijeg" sjevernomorskog puta "omogućiti Rusiji da u potpunosti otkrije svoj izvozni potencijal i uspostaviti učinkovite logističke rute, uključujući jugoistočnu Aziju.”
U isto vrijeme, rat u Ukrajini je pojačao prisutnost NATO-a u regiji. Nakon što se Finska i Švedska pridruže bloku, kao što se očekuje, sedam od osam arktičkih država bit će članice NATO-a. Savez je također pojačao svoju vojnu moć u regiji. Norveška je u kolovozu objavila prve slike američkih bombardera B52 koji lete iznad njezina teritorija u pratnji norveških zrakoplova F35 i 2 švedska JAS Gripena.
Od uništavanja plinovoda prisutnost NATO-a udvostručena na Baltiku
NATO je također postao sve zabrinutiji zbog potencijalne sabotaže norveške naftne i plinske infrastrukture. Sada je ruska energija pod sankcijama, norveški prirodni plin čini više od 20 posto opskrbe Europe, prema nekim analizama.
“Od sabotaže u Baltičkom moru,” rekao je Stoltenberg, “udvostručili smo našu prisutnost, s brodovima, s podmornicama, s pomorskim patrolnim zrakoplovima u Baltičkom i Sjevernom moru, djelomično za nadzor, kako bismo imali bolju svijest o situaciji, ali i za poslati poruku odvraćanja i spremnosti da se zaštiti ova kritična infrastruktura.”
Šef NATO-a je mislio na eksplozije na plinovodu Sjeverni tok u rujnu, koje su uzrokovane sabotažom, prema švedskim tužiteljima, nakon što su na mjestima otkriveni dokazi o eksplozivu. Visoki obavještajni dužnosnik rekao je međutim da je nedavna norveška procjena sigurnosti infrastrukture zaključila da nije bilo većih pokušaja napada te da je "naftna infrastruktura sada dobro osigurana".
