ČELNICI SRBIJE I REPUBLIKE SRPSKE SLOŽNI: ‘Mi smo neraskidivo vezan narod, jedan, isti narod’
Inicijativu za revizijom presude donesene 2007. godine na Međunarodnom sudu pravde u Haagu (koji ne treba brkati s Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, nap.a.) najavio je prošloga tjedna bošnjački član Predsjedništva BiH i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović.
Srpske stranke prijete blokadom institucija BiH
Presudom Međunarodnog suda pravde iz veljače 2007. godine utvrđeno je da se genocid u Srebrenici dogodio, ali nije utvrđena i odgovornost Beograda za počinjenje genocida već samo za nečinjenje u njegovu sprječavanju i kažnjavanju. Izetbegović i pravni stručnjaci koji su najavili pokretanje postupka revizije navodno raspolažu novim krunskim dokazima dobivenima tijekom suđenja i Ratku Mladiću pred Haškim sudom, a koja su uslijedila nakon donošenja spomenute presude.
Sve to za sobom povlači i pitanje nove političke, pa i ustavne krize jer su stranke tamošnjih Srba najavile blokadu institucija BiH ako zahtjev za revizijom presude doista bude pokrenut. Izetbegović je kazao kako će krize vjerojatno biti, "ali ne onakve kakvom nam se prijeti".
"Revizija presude nosi evidentan rizik sa sobom, ali odustajanje od revizije iz političkih i ziheraških razloga... da se trguje ljudskom patnjom i genocidom nanijela bi katastrofalnu štetu dignitetu žrtava“, kazao je Izetbegović. Srpske stranke u BiH smatraju, pak, da nema temelja za pokretanje revizije te da bi taj postupak bio nelegalan i izvaninstitucionalan.
PONOVO DIŽU TUŽBU ZA GENOCID? BiH analizira presudu Karadžiću
Imali su 10 godina, a zahtjev podnose posljednji dan
Iako najavljene blokade još nema, kao ni službene odluke za podnošenjem zahtjeva za revizijom presude, zastupnici iz Republike Srpske nisu prošloga tjedna došli na sjednicu Parlamentarne Skupštine BiH, a ni ministri iz tog entiteta nisu se jučer pojavili u Vijeću ministara BiH pa je održana telefonska sjednica. Otvorene opstrukcije institucija BiH zasad nema. Odluka o zahtjevu za revizijom presude treba biti usuglašena na Predsjedništvu BiH, no srpski član Predsjedništva Mladen Ivanić neće je podržati, dok je hrvatski član Dragan Čović zasad suzdržan.
Vremena za predaju zahtjeva za revizijom presude bilo je napretek - punih deset godina od njena donošenja, taj rok istječe 26. veljače, a bosanskohercegovački pravni tim zahtjev će prema posljednjim informacijama predati - danas.
Zašto se čekao posljednji tren kada je bilo toliko vremena da se to učini, pitali smo uglednog profesora s Filozofskog fakulteta u Sarajevu i političkog analitičara Envera Kazaza.
"Bakir Izetbegović i SDA već dugo pokušavaju prisvojiti sve bošnjačke žrtve i prikazati ih kao svoj politički kapital. To je dovelo do poniženja žrtava i njihove zloupotrebe, pa u tom smislu i ovaj zahtjev za revizijom presude treba gledati kao najprimitivniji vrhunac dugoročne politike SDA. Izetbegović se pokušava predstaviti kao nacionalni heroj iako u proteklih 10 godina nije ništa učinio da se revizija pripremi. I njemu, a i svima koji se razumiju u proceduru suda u Haagu jasno je da nema nikavih dokaza da bi se dokazala upletenost Srbije u genocid u Srebrenici. Izetbegović time samo želi dodatno mobilizirati Bošnjake. Ako sud odbije zahtjev, pitanje je kakve će biti posljedice. Ta procedura može trajati dvije godine, a Izetbegoviću će to biti dovoljno da ostvari cilj i u međuvremenu dobije izbore. Sve je ovo, zapravo, podvrgnuto izborima", smatra prof. Kazaz.
"Izetbegovićeva manipulacija žrtvama je ogavna"
Način na koji Izetbegović ovime pokušava učvrstiti svoj položaj isti je, kaže Kazaz, kakvim se služe i politički akteri u Republici Srpskoj.
"I stranke srpskog predznaka odbijaju se suočiti s prošlošću i koliko ovaj slučaj osnažuje Izetbegovića, toliko osnažuje i njih. Savez za promjene (koalicija oporbenih stranaka u Republici Srpskoj, nap.a.) učinit će sve da raskine koaliciju sa SDA-om na nacionalnoj razni kako bi se pokazao jačim nacionalističkim pokretom od onog Dodikovog. I jedna i druga strana zapravo čine isto. Koliko je ogavna Izetbegovićeva manipulacija žrtvama, toliko je ogavna, ako ne i ogavnija, ova u Republici Srpskoj", ističe Kazaz.
Što se političkih predstavnika Hrvata u BiH tiče, oni se - po Kazazovim riječima - u ovom slučaju drže dvojako.
"HDZ 1990. podržava Izetbegovićev zahtjev za revizijom presude računajući da bi time i hrvatske žrtve u BiH dobile satisfakciju, dok Čovićev HDZ BiH u ovoj situaciji koalira sa srpskim partnerima kako bi dobio saveznike za secesionističku politiku", ističe Kazaz.
"Nazočimo početku kraja SDA"
On također smatra da bi na novonastajućoj krizi u BiH političke bodove mogao utržiti i premijer Srbije Aleksandar Vučić koji kreće u kampanju za predsjedničke izbore. Vučić bi mogao odgovoriti ovdašnje Srbe od blokade institucija, pa se time pred Europom (ili potican od nje) nametnuti kao regionalni lider.
Ukratko, ovaj zahtjev za revizijom presude ponajprije služi za učvršćivanje predizbornih pozicija političkih lidera u BiH, ali i nekih izvan nje. Međutim, prof. Kazaz vidi sasvim drukčije dugoročne posljedice ove, po nekima najveće postdejtonske krize koja se zakuhava.
"U idućem razdoblju vjerojatno ćemo imati vlade u tehničkim mandatima jer Izetbegović sa SDA-om, čak i ako dobije izbore, neće više imati kapacitet za fomiranje vlasti i to će vjerojatno biti njegova politička smrt. Nakon ove krize ući ćemo u novu fazu političkih odnosa koja će donijeti pregrupiranje bošnjačkih političkih snaga nasuprot SDA-u. Riječju, nazočimo početku kraja SDA", zaključio je Kazaz u izjavi za Net.hr.
SUKOB KOALICIJSKIH PARTNERA U BiH: ‘Narod će se uskoro dići protiv pet vladajućih obitelji!’
