Norveška se žalila na presudu suda u Oslu iz travnja prošle godine prema kojoj je prekršila ljudska prava masovnog ubojice Andersa Behringa Breivika jer ga, kako je presuđeno, od 2011. drži u zatvoru u gotovo potpunoj izolaciji.
Breivik je 22. srpnja 2011. bombom kućne izrade ubio osam ljudi ispred ureda premijera u Oslu, a potom je ustrijelio 69 ljudi na obližnjem otoku gdje se održavao ljetni kamp mladih iz Laburističke stranke.
Presuda koja je zaprepastila obitelji žrtava
Sud u Oslu je u travnju izazvao zaprepaštenje, posebice među obiteljima žrtava, presudivši da zatvorski uvjeti u kojima boravi taj masovni ubojica predstavljaju kršenje Europske konvencije o ljudskim pravima.
Odvjetnici koji zastupaju državu pokušat će u žalbenom postupku tijekom rasprave od 10. do 18. siječnja dokazati da su drakonske mjere, uključujući pretraživanja do gole kože i uskraćivanje kontakata s drugim zatvorenicima, potpuno opravdane za 37-godišnjeg ekstremnog desničara koji se nije pokajao za likvidaciju 77 ljudi, među kojima mnogo mladih.
Norveška, koja se ponosi strogim pridržavanjem vladavine prava kada je u pitanju najgori napad počinjen na njenom tlu od Drugog svjetskog rata, odluku suda iz Osla iz travnja prošle godine smatra pljuskom u lice.
Ima pristup televizoru, videoigrama, knjigama...
Breivik, osuđen na kaznu od 21 godine zatvora koja se može produljiti, ima na raspolaganju tri ćelije u kojima može gledati televizor, igrati videoigre ili trenirati na spravama za vježbanje, a može čitati knjige i časopise te koristiti i kompjutor, ali bez pristupa internetu. U pet i pol godina zatvora, Breivik osim posjeta profesionalnog osoblja - liječnika, nadzornika, odvjetnika - koji su se odvijali preko staklenog zida, nije imao drugih kontakata, osim jednog kratkog posjeta majke pred njezinu smrt.
Sutkinja Helen Andenaes Sekulic je u travnju zaključila da režim njegova zatočenja predstavlja kršenje članka 3. Konvencije kojim se zabranjuju "neljudske i degradirajuće kazne ili postupci".
"Radi se o temeljnoj vrijednosti u demokratskom društvu koja vrijedi i za postupanje prema teroristima i ubojicama", zaključila je sutkinja, ističući da se Breivika drži u "zatvorenom svijetu" i po 22 do 23 sata na dan.
"Trebalo bi biti sasvim jasno da se zakoni o ljudskim pravima odnose na sve ljude, bez obzira na težinu njihovih zločina", poručila je Yuval Ginbar, pravna savjetnica Amnesty Internationala (AI).
Sutkinja Andeanaes je dala za pravo državi kada je zatražila strogo nadziranje njegove korespondencije, kako bi ga se spriječilo da uspostavi mrežu sljedbenika u cilju izvršenja novih napada. Brevik se namjerava žaliti na tu odluku jer smatra da predstavlja kršenje članka 8. Konvencije koja jamči pravo na privatni život.
