"Njemačka vlada će Europskoj komisiji priopćiti kako Njemačka više neće ograničavati pristup radnoj snazi i uslugama za građane Republike Hrvatske", priopćila je vlada.
U priopćenju se nadalje navodi kako 30. lipnja završava prijelazna faza ograničenog pristupa njemačkom tržištu rada za hrvatske državljane. Njemačka vlada neće iskoristiti mogućnost produljenja ograničenja (3+2 godine), dodaje se u priopćenju.
I dosad su u prvoj fazi ograničenja za hrvatske državljane postojala mnoga izuzeća. Tako je i dosad u Njemačkoj bio omogućen pristup tržištu rada za akademski obrazovane građane RH koji su pronašli zaposlenje shodno svojoj struci. A isto tako je tržište rada od samog ulaska Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. bilo otvoreno i za znanstvenike te sezonske radnike.
Tržište otvoreno i za one bez stručne naobrazbe
Početkom ove godine ograničenja su dodatno ublažena pa je tako bilo omogućeno zapošljavanje i onim radnicima iz Hrvatske sa stručnom spremom za koju su se školovali "najmanje tri godine". Za ove radnike poslodavac je doduše kod lokalnog ureda za zapošljavanje i dalje bio dužan isposlovati radnu dozvolu, ali, s obzirom da je ukinuta klauzula po kojoj je izdavanja dozvole bilo moguće jedino ako poslodavac nije pronašao adekvatnog radnika iz Njemačke ili ostatka Europske unije, radne dozvole su izdavane bez ograničenja.
Ograničenja su jedino postojala za hrvatske tvrtke iz građevinske branše i iz tvrtki koje se bave čišćenjem objekata u Njemačkoj i koje su u Njemačkoj htjele zaposliti radnike iz Hrvatske.
Ukidanjem ograničenja od 1. srpnja je njemačko tržište rada otvoreno i za posljednju kategoriju radnika, onih bez stručne naobrazbe.
Od tog datuma i hrvatske tvrtke u Njemačkoj mogu neograničeno zapošljavati hrvatske radnike. Ove tvrtke se pri zapošljavanju, kako se izričito navodi, moraju držati njemačkih zakona.
"Zakonom propisana minimalna satnica koja je u Njemačkoj na snazi od početka godine vrijedi i za tvrtke iz Hrvatske", navodi se u priopćenju vlade.
Stabilno tržište
U priopćenju se ističe kako je stanje u njemačkom gospodarstvu i na tržištu rada stabilno te da je moguće prihvatiti nove radnike iz Hrvatske.
"Mnogi hrvatski državljani su već 2013. i 2014. došli u Njemačku. Oni su dobro integrirani i rade uglavnom u onim sektorima u kojoj je primjetan manjak radne snage: građevinarstvu, te zdravstvu i socijalnoj skrbi", stoji u priopćenju.
Godine 2014. je 93.000 hrvatskih državljana u Njemačkoj bilo zaposleno na radnim mjestima sa socijalnim davanjima u punom obujmu.
Njemačka vlada računa da će iz Hrvatske godišnje u Njemačku na rad odlaziti 10.000 ljudi, ali i da bi taj broj mogao varirati ovisno o stanju u Hrvatskoj. Prema ocjeni Bečkog instituta za tranzicijske zemlje, pak, u Njemačku bi se do kraja 2019. godine moglo iseliti čak 100.000 radno sposobnih hrvatskih državljana. Više o tome pročitajte ovdje.
"Hrvatska i sama računa s gospodarskim rastom i rastom mogućnosti zapošljavanja. Dosad su hrvatski državljani dolazili na rad u Njemačku i Austriju kako bi izbjegli visoku nezaposlenost u Hrvatskoj", stoji u priopćenju.
"Radujem se što možemo omogućiti punu slobodu kretanja radnika"
"Hrvati koji rade u inozemstvu su dobit i za hrvatsko gospodarstvo. Njihove doznake poboljšavaju prihode obitelji kod kuće i time jačaju kupovnu moć građana".
Ukidanje ograničenja za građane Hrvatske već nakon dvije godine je presedan jer je to prvi put da Njemačka pri proširenju Europske unije ne koristi svoje pravo uvođenja ograničenja od punih sedam godina.
"Radujem se što današnjom odlukom hrvatskim građankama i građanima možemo omogućiti punu slobodu kretanja radnika. Pravo da možemo raditi i gospodarski djelovati u nekoj drugoj članici EU-a neprocjenjiva je prednost Europske unije", izjavila je njemačka ministrica rada i socijalnih poslova Andrea Nahles.
