SPREMAN ZA TREĆI SVJETSKI RAT: Putin u zabačenom dijelu Urala gradi tajne bunkere za slučaj nuklearnog napada
Ako bi sve te analize bile istinite, sukob bi počeo u Kalinjingradu. Ovaj ruski grad na Baltiku odvojen je od granica Rusije te je on čak bliže Berlinu nego Moskvi. Kod Kalinjingrada počinje takozvana "suvlaki pukotina", a radi se o 100 kilometara teritorija koji rusku enklavu povezuje s Bjelorusijom, a pritom dijeli Poljsku i Litvu.
Ovaj dio Europe bi, u konačnici, bio glavno žarište potencijalnog sukoba između NATO-a i Rusije, ako bi do sukoba naravno došlo. Kako Amerika i Rusija šalju poruke o potencijalnom ratu, zemlje Baltika s pravom su preplašene. S obzirom da te zemlje gaje izraziti antiruski stav, pogotovo nakon tubulentne povijesti dok su bile djelom SSSR-a, logično je da ih smiruju Amerikanci.
Baltičke države strepe zbog Trumpove izjave
Potpredsjednik SAD-a, Joe Biden, u kolovozu ove godine neplanirano je otuputovao u Litvu gdje je razgovarao s predsjednicima Litve, Letonije i Estonije te ih uvjerio da će SAD i NATO čvrsto zastupati svoj stav i članak 5 sporazuma koji glasi da je napad na jednu članicu NATO-a napad na cijelu alijanstu.
Ove tri baltičke države ipak strepe nakon što je američki predsjednički kandidat Donald Trump izjavio da SAD neće braniti sve članice NATO-a, osim ako ne doprinesu proračunu saveza više nego što pridonose sada. No, Biden ih je uvjerio da "ne brinu previše zbog toga", ali je njegovo uvjeravanje bilo bezuspješno.
S obzirom na geostratešku politiku SAD-a, koja je pod okriljem NATO-a rasporedila trupe blizu ruskih granica, teško je povjerovati da će Washington olako napustiti Baltik kao što je to napravio nakon Drugog svjetskog rata.
Ruska flota usidrena na obali Baltika
Podrška zemljama Baltika i njihovo članstvo u NATO savezu ujedno je i američka poruka Rusiji koja glasi: "Tu smo, pred vašim vratima." Vladimir Putin svjestan je potencijalnog razvoja događaja što pokazuje i činjenica da je Moskva u Kalinjingradu rasporedila moćne projektile koji imaju potencijal da nose nuklearne glave i imaju domet od skoro 500 kilometara.
Ruskla flota usidrena je na obali Baltika, a najmoderniji borbeni avioni stalno zuje nad američkim razaračima te nerijetko ulaze u zračni prostor Finske i Estonije. Sudeći prema CNN-u, Poljska, koja je također članica NATO-a, želi se opremiti američkim PVO sistemom "Patriot" i spremna ga je platiti 50 milijardi dolara. NATO je najavio da će slijedećeg ljeta u Estoniju poslati 800 britanskih vojnika u Estoniju, najsuvremenije dronove i tenkove, dok će u Litvu stići 300 američkih vojnika.
Strah baltičkih država nije neopravdan
"Ruski manevri su daleko ozbiljniji. Tu mislim i na vojne i na propagandne. Pa, samo "RT" ima 40 puta veći budžet od "Glasa Amerike". Svaka kuća na Baltiku ima "RT", a ruska manjina nije imuna na poruke koje stižu sa tih televzija", rekao je Žygimantas Pavilionis, litvanski ambasador u SAD-u.
Na Baltiku se boje i aktivnosti u "suvlaki pukotini" kojom gospodari ruska vojska. U tom području nije zabilježen niti jedan incident, usprkos svim pretpostavkama, analizama i predviđanjima. Uzmemo li u obzir burnu povijest ovih zemalja, strah baltičkih država nije neopravdan, no pretjeran je, kao i predviđanja i teorije o Trećem svjetskom ratu.
