Logo na njihovim šalicama za kavu sada znači "Vkusno i tochka", što na ruskom znači "Ukusno i točka". Ali, mlade žene koje se okupljaju ispred restorana na Crvenom trgu još uvijek ga zovu starim imenom: McDonald's.
Unatoč rebrandingu, hrana je ukusna kao i uvijek, kažu. Ali, prazninu koju ostavljaju druga zapadnjačka imena, teže je ispuniti. U trgovačkom centru iza njih, izlozi su zatvorenih modnih brendova kao što su H&M i Zara.
Otkako je 24. veljače pokrenula invaziju na Ukrajinu, Rusija se našla pod zapadnim sankcijama. Neke od njih, poput zamrzavanja međunarodnog platnog sustava SWIFT, nametnule su zapadne vlade. Druge, poput izlaska McDonalds'a, posljedica su odluke samih multinacionalnih kompanija.
Mladim ženama na pauzi za ručak sve se svodi na isto. "Rođeni smo u doba otvorenih granica, a sada smo ponovno isključeni iz svijeta. Postoji taj osjećaj hladnog rata, to je depresivno", kaže za Politico 22-godišnja Marina, zaposlenica muzeja.
Je li vrijedilo truda?
Najstrastveniji pristaše Ukrajine očekuju od Zapada da pooštri sankcije Rusiji.
"Ruski proračunski deficit raste, prihodi od nafte i plina su prepolovljeni, komponente je teško pronaći, McPutin hamburgeri su užasni", kaže za Politico litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis.
Ali, postoje i oni koji smatraju da sankcije nisu urodile plodom.
"Da kažem očito, cilj sankcija je okončanje rata", kaže Michael McFaul, profesor na Sveučilištu Stanford koji je proučavao sankcije. "Rat nije završio. To znači da sankcije nisu postigle cilj koji smo si zadali", dodaje.
Većina EU diplomata i dužnosnika uključenih u europsku politiku sankcija naglašava da cilj, realno, nikada nije bio natjerati Rusiju da povuče svoje trupe iz Ukrajine, već slabljenje ruskog ratnog stroja.
No, unatoč prvim predviđanjima, rusko gospodarstvo nije propalo. Pravovremene intervencije ruske Središnje banke, prihodi od preostalog izvoza energije i okretanje prema novim tržištima ublažili su udarac koji su sankcije trebale nanijeti.
Nakon godinu dana rata, postavlja se pitanje: Jesu li sav trud i ekonomske poteškoće s kojima se Europa suočila bili vrijedni toga?
Rasprava je aktualna dok EU razmatra svoj 10. krug sankcija uoči godišnjice invazije.
Kobno prijelazno razdoblje
"Često postoje vrlo velika očekivanja o tome što se sankcijama može postići u kratkom roku i protiv vojne agresije", kaže Maria Shagina, znanstvena suradnica na Međunarodnom institutu za strateške studije. "Za one koji su očekivali da će sankcije okončati rat, to je bila samo pusta želja", napominje.
Prvi val ekonomske kazne protiv Rusije po svojoj je veličini i brzini bio bez presedana. EU je odobrio dva opsežna paketa sankcija neposredno nakon invazije, a treći paket uslijedio je dva tjedna kasnije. Njime su ruske banke isključene iz međunarodnog platnog sustava SWIFT - potez je to koji je prije rata bio nezamisliv.
"Postojala je ogromna podrška. Invazija je bila tako neizazvana i brutalna. Vladalo je jedinstvo oko toga se reagira vrlo snažno", kazao je jedan europski diplomat.
U mjesecima koji su slijedili, paketi sankcija redali su se jedan za drugim. No, iza zatvorenih vrata, stvari su se brzo zakomplicirale.
Neke zemlje EU-a počele su se protiviti koracima koji bi previše naštetili njihovim gospodarstvima, a nafta i plin — ključni ruski izvozni proizvodi - u početku su bili pošteđeni sankcija, na užas Poljske i baltičkih država.
Manje od mjesec dana nakon invazije, europski diplomati već su govorili o 'zamoru od sankcija'. Kada se Bruxelles pokušao obrušiti na rusku naftu, uslijedili su mučni jednomjesečni napori da se sve zemlje EU-a priključe sankcijama. Mađarski predsjednik Viktor Orbán plan je potpisao tek nakon što je izborio veliko izuzeće za svoju zemlju.
Sve to ublažilo je udarac na rusko gospodarstvo. Sankcije na fosilna goriva uslijedile su tek nakon prijelaznih razdoblja, što je Rusiji dalo vremena za prilagodbu i da svoj izvoz preusmjeri u druge dijelove svijeta.
"Potreban vam je učinak šoka kako biste metu lišili ovog razdoblja prilagodbe", kaže Shagina.
Ruska otpornost
Europsko oklijevanje da u sankcije krene 'punom snagom' tek je jedno od objašnjenja zbog čega je, godinu dana kasnije, ukupni učinak zapadnih sankcija na rusko gospodarstvo tek djelomičan.
Iako podaci Svjetske banke pokazuju da je rusko gospodarstvo 2022. palo za čak 4,5 posto (ili samo 2,2 posto prema procjeni Međunarodnog monetarnog fonda), prognoze pokazuju da će ove godine šteta biti manja. Dapače, MMF očekuje da će rusko gospodarstvo porasti za 0,3 posto.
"Veliki broj tvrtki je otišao, uvoz je pao. Ali BDP nije - 15 posto, kao što su se neki u početku nadali", kaže Maria Demertzis iz Bruegel think tanka.
Ruski izvoz uglavnom se temelji na izvozu energenata. Iako je EU postupno smanjivao nabavu ruskog plina i nafte, skok cijena koji je uslijedio, znači da su novčani tokovi u Rusiju ostali visoki.
"Unija nije prestala kupovati rusku energiju. Zašto smo iznenađeni što rusko gospodarstvo nije propalo?", pita se Demertzis. "To je bio izbor koji je EU napravio, što je dovelo do održanja ruskog gospodarstva", dodaje.
Promašeni udar na oligarhe i građane
Drugi cilj politike sankcija bio je udar na rusku elitu. Kada ruski oligarsi više ne bi mogli kupovati skupe talijanske kožne kofere ili francuska vina, smatralo se, to bi ih moglo potaknuti da se okrenu protiv Putina. EU je do sada sankcionirao 1386 osoba te ograničio njihove mogućnosti putovanja i pristupa novcu.
Neki analitičari tvrde da je takvo uvjerenje - prema kojem sankcioniranje pojedinca može utjecati na rat - bila iluzija. Mnogi oligarsi ovise o Putinovoj dobroj volji, to se neće promijeniti samo zato što su pod zapadnim sankcijama, kaže bivši švicarski diplomat Thomas Borer.
Ispostavilo se i da sankcije imaju ograničen učinak na srce i način razmišljanja prosječnog Rusa. Anketa neovisnog centra Levada, provedena u rujnu prošle godine, pokazala je da većina Rusa nije zabrinuta zbog zapadnih sankcija.
'Treba vremena'
I dok Bruxelles radi na novoj rundi sankcija, zapadnoeuropske vlade počinju se pitati koliko to ima smisla? Dok Poljska i Baltik još uvijek zazivaju oštrije i dublje rezove u trgovini s Rusijom, zapadnoeuropski diplomati smatraju da bi bilo bolje uložiti trud i vrijeme u provedbu postojećih sankcija.
Mnogi stručnjaci predviđaju da će pravi učinak sankcija Rusija osjetiti tek s vremenom. U nedostatku zapadnih komponenti i tehnologije, uz ograničene mogućnosti izvoza, Moskva riskira postati kao Iran - međunarodno izolirana država s rastućim gospodarskim problemima.
"Sankcije su otrov sporog djelovanja, pomalo poput arsena", kazao je Joseph Borrell, šef vanjske politike EU-a, ovog mjeseca u Europskom parlamentu i dodao: "Treba vremena."
