Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji će se kandidirati na izborima u ožujku, u nedjelju se u novogodišnjem obraćanju samo usput dotaknuo rata u Ukrajini, pozdravljajući svoje vojnike kao heroje, no uglavnom naglašavajući jedinstvo i zajedničku odlučnost. Prethodno snimljeno obraćanje, koje se prikazuje kratko prije ponoći u svih jedanaest ruskih vremenskih zona, potpuno je suprotno prošlogodišnjem kada je Putin stajao iza vojnika i pozivao građane na žrtvu u onome što je nazvao borbom za opstanak.
"Svima koji su na borbenim položajima i u prvom planu borbe za istinu i pravdu: Vi ste naši heroji, naša srca su s vama. Ponosimo se vama, divimo se vašoj hrabrosti", rekao je Putin, ovaj put tradicionalno pod zidovima Kremlja.
Ukrajina nije spomenuta ni izrjekom niti pod pojmom "specijalne vojne operacije" kako Putin naziva rat koji je pokrenuo u veljači 2022. poslavši ruske oružane snage u Ukrajinu.
Uz gušenje svih značajnijih opozicijskih snaga i bilo kakvog političkog neslaganja, sigurno je da će 71-godišnjak pobijediti na izborima i produžiti svoje 24 godine na vlasti. Međutim, u nekoliko posljednjih mjeseci, s ratom koji se uvelike pretvorio u mrtvu trku, stišao je svoje prethodno gromke, nacionalističke poruke u vezi Ukrajine i više se okrenuo gospodarstvu i inflaciji, problemima koji su biračima važniji.
"Dokazali smo više nego jednom da možemo riješiti najteže probleme i nikad nećemo uzmaknuti, jer nema sile koja nas može razdvojiti", rekao je.
Putin je predstavio Rusiju i njezine stanovnike kao ujedinjene, pune podrške i "čvrste u obrani nacionalnih interesa, naših sloboda i sigurnosti, naših vrijednosti."
"Rad na zajedničkom dobru ujedinio je društvo", rekao je. "Ujedinjeni smo u našim mislima, radu i borbi, na radne dane i blagdane, pokazujući najvažnije vrijednosti ruskog naroda - solidarnost, milosrđe, hrabrost."
'Ujedinjenje' s Tajvanom je neizbježno
Ujedinjenje s Tajvanom je neizbježno, rekao je kineski predsjednik Xi Jinping u novogodišnjem obraćanju u nedjelju, odlučnijeg tona nego prošle godine i manje od dva tjedna prije nego što otok na koji Kinezi polažu pravo izabere novog čelnika.
Predsjednički i parlamentarni izbori 13. siječnja održat će se u vrijeme narušenih odnosa između Pekinga i Taipeija. Kina smatra da je Tajvan njezin "sveti teritorij" i nikad nije isključiila upotrebu sile da ga vrati pod svoju kontrolu, iako Xi nije spomenuo prijetnju vojskom u govoru koji je prenosila državna televizija.
"Ujedinjenje domovine je povijesno neizbježno", rekao je Xi.
Vezano za izbore, Peking je posebno kritičan prema sadašnjem potpredsjedniku Laiu Ching-teau, predsjedničkom kandidatu vladajuće tajvanske Demokratske stranke (DPP) koji vodi prema anketama, rekavši da je opasni separatist.
DPP smatra da samo stanovnici Tajvana mogu odlučiti o svojoj budućnosti, kao što tvrdi i Laiuev glavni izborni suparnik, Hou Yu-ih iz najveće tajvanske opozicijske stranke Kuomintang (KMT). KMT tradicionalno njeguje bliže odnose s Kinom, no žestoko niječe da je propekinška stranka.
Poražena vlada Republike Kine pobjegla je na Tajvan 1949. nakon što je izgubila u građanskom ratu s komunistima Mao Ce-tunga koji su osnovali Narodnu Republiku Kinu. Republika Kina i dalje je službeni naziv Tajvana.
POGLEDAJTE VIDEO: Snažan potres pogodio Kinu: Poginulo najmanje osam ljudi
