Ugovor je raskinuo Viši sud u Novom Sadu, a presuda je donesena zbog “bitno promijenjenih okolnosti” od trenutka kad je kredit uzet 2008. do danas, a obje strane, i banka i klijent, moraju - i to sa zateznom kametom - vratiti iznose koje su primile od trenutka zaključenja ugovora u dinarima, pišu današnje Večernje novosti.
Za dužnika to će biti iznos četverostruko manji nego što je trebao platiti banci do kraja razdoblja otplate - od dva do tri milijuna dinara, a ne 13 milijuna dinara (116.000 švicaraca), koliko je banka izračunala.
KONVERZIJA ŠVICARACA: Plenković uputio Junckeru zanimljivu molbu
Dug rastao s tečajnim razlikama
Vrijednost stambenog kredita uzetog 2008. bila je sedam milijuna dinara (140.000 franaka). Za osam godina, dužnik je isplatio 6,5 milijuna dinara (po današnjem tečaju više od 58.000 franaka), ali mu je zbog promjene tečaja i kamata preostali dug još 13 milijuna dinara (116.000 franaka).
"Umjesto toliko velike sume, nastale zbog tečajnih razlika, vratit će banci mnogo manje, dok će banka njemu isplatiti sve što je platio za proteklih osam godina”, pišu Večernje novosti. Dejan Gavrilović iz Udruženja građana “Efektiva” kaže kako se “jasno vidi do kakvog je poremećaja došlo”.
“Da je građanin znao da će franak s 50 dinara, koliko je vrijedio 2008., narasti na 112 dinara, sigurno ne bi potpisao takav ugovor. Promjene tečaja su te ‘bitno promijenjene okolnosti’. Ovo je inače prva pravomoćna presuda koja nam daje nadu da će se građani zaduženi u švicarskim francima domoći pravde”, kaže Gavrilović.
Oko 18.000 građana ima kredite u švicarcima
Zbog drastičnog skoka švicarskog franka 2008., kada je počela velika svjetska ekonomska kriza, banke su građanima povećale i kamate, tako da su rate bile udvostručene, a drugi udar je uslijedio prije nešto više od godinu i po dana, kada je franak ponovo porastao za trećinu i dosegnuo 120 dinara, dok je sad tečaj oko 112 dinara, što dodatno opterećuje dužnike.
U Srbiji nešto više od 18.000 građana ima stambene kredite u švicarskim francima, a većina ne želi konvertirati kredite u eure, već zahtijeva da se “riješi problem enormnih tečajnih razlika i lihvarskih kamata” i to je razlog što su sve češće kolektivne tužbe klijenata protiv banaka.
