To je trebao biti njegov trenutak slave. 3. ožujka 2022., osam dana nakon ruske invazije na Ukrajinu, malo poznati njemački bloger Rene H. objavio je video na svom TikTok kanalu. Na tečnom ruskom osobno se obratio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, piše Deutsche Welle.
"Dragi gospodine Putine”, kaže on u videu. "Žao mi je što vas europske zemlje ne razumiju (…) Bio bih sretan za svakoga tko bi ovdje izišao na ulice za vas. Ali problem je što (…) je nemoguće izići na ulicu s ruskom zastavom jer biste odmah bili uhićeni. Zašto Europljani ne razumiju o čemu se radi u sukobu između Ukrajine i Rusije? Ja Vas u potpunosti podržavam. Tamo (u Ukrajini) su samo fašisti i svinje. Zelenskog bi trebalo odmah maknuti."
Auto-korzo iz paralelnog svemira
Video njemačkog obožavatelja Putina postao je viralan i dospio je do mnogih ruskih govornika diljem svijeta koji konzumiraju medije bliske Kremlju. Prvi ruski kanal Kremlja "Pjervij kanal" izvještava o "hrabrom Nijemcu" koji se usuđuje javno podržati Rusiju. Pritom očito nikom nije važno što pokazivanje ruske zastave u Njemačkoj nije razlog za uhićenje. Rene H. jednostavno iznosi neistinu. U isto vrijeme kada je objavljen ovaj video EU i SAD uveli su oštre sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu i kako bi izvršili pritisak na Putina da što prije povuče svoje trupe iz Ukrajine.
I upravo je Rene H. taj koji je sa svojim prijateljem, „ruskim Nijemcem" (pritom se misli na potomke pripadnika njemačke etničke skupine koji su stoljećima živjeli na području današnje Rusije te su nakon sloma Sovjetskog Saveza velikim dijelom emigrirali u Njemačku op.ur.) Christianom F., poznatijim kao „Igorom", organizirao automobilski korzo s preko 400 automobila ukrašenih ruskim, sovjetskim i njemačkim zastavama. 3. travnja kolona je prošla kroz Berlin praćena šokiranim pogledima prolaznika od koji su neki glasno negodovali i pokazivali „srednji prst".
Čude se što su svi protiv Putina
Neke žene uz cestu su plakale jer su upravo tog dana svijet obišle slike pokolja u Buči. "Kako možete tako nešto raditi: u Ukrajini ginu ljudi", viče Erika B. i sama Njemica porijeklom iz Rusije u trenutku dok je kolona prolazila pored njezine zgrade u središtu Berlina.
Dva svijeta kolidiraju. I sudionici auto-korza se čude: i mi samo želimo mir. No već nakon nekoliko pitanja se uspostavlja da pod mirom smatraju pobjedu Rusije.
"Istina je na strani Rusije", kaže jedna žena. Jedan muškarac pak kaže, da se NATO nije miješao, sada rata u Ukrajini ne bi bilo. "No tamo su ionako svi nacisti", dodaje. Jedan muškarac u majici s Putinovim likom kaže da je tu zbog toga što želi podržati Rusiju. "Mi svoje nećemo ostaviti na cjedilu", kaže. Jedna mlada žena, koja je prije osam godina stigla iz Sibira, se ne može načuditi tomu što su sada svi protiv Putina. "On samo želi završiti rat koji je 2014. započeo u Donbasu", kaže.
Četvrtina pod utjecajem propagande Kremlja
U isto vrijeme se održao i protuprosvjed, također s pripadnicima tzv. ruskih Nijemaca iz pokreta „Demokrati-Ja". U smjeru proruskog konvoja mašu ukrajinskim zastavama. Aktivist Alex S. je tijelom pokušao zaustaviti ruski konvoj: "Ovo je propagandna akcija. Sramite se! Ruski Nijemci su protiv ovog rata." No poruka ne dopire do onih kojima je odaslana. Znanstvenik Jannis Panagiotidis, koji se u svom znanstvenom radu bavi migracijama i to posebice onima s područja bivšeg Sovjetskog Saveza, polazi od toga da se dobra četvrtina građana Njemačke koji govori ruski nalazi pod propagandnim utjecajem Kremlja. On se poziva na tzv. SVR migracijski barometar. "Na početku rata je još bilo mirno u ovoj zajednici. Ali sada se pojačao intenzitet proruskih prosvjeda što je povezano i s navodnom rusofobijom", kaže ovaj istraživač.
Demokršćanska političarka Medina Schaubert, koja već godinama u jednoj siromašnoj berlinskoj četvrti gdje živi mnogo ruskih Nijemaca radi kao socijalna radnica, kaže da su mnogi pod utjecajem ruske propagande koja ih uvjerava da u Njemačkoj vlada rusofobija. Razne, uglavnom krivotvorene vijesti koje bi trebale podržati tezu o njemačkoj rusofobiji se preko Telegrama šire poput požara. Samo grupa "Njemačko-rusko prijateljstvo" na Telegramu broji preko 30.000 sljedbenika.
AfD privukao mnoge ruske Nijemce
Schubert tu prepoznaje sličnu šablonu kao u "slučaju Lisa" iz 2016. kada je lažna vijest o tome da je jedan sirijski izbjeglica silovao maloljetnu Lisu iz zajednice ruskih Nijemaca u istočnim dijelovima Berlina izazvala ulične prosvjede. Vijest se pokazala netočnom, a iza nje su stajale ruske i njemačke desno orijentirane i Kremlju bliske mreže. Desno populistička Alternativa za Njemačku, koja se protivila dolasku izbjeglica, je iskoristila ovo raspoloženje i privukla mnoge ruske Nijemce.
"Ja ne razumijem zašto nakon ovog slučaja njemačke vlasti nisu zabranile rad medija poput Pjervij Kanal i RTR. To nema veze sa slobodom govora, to je čista propaganda", kaže Schaubert za DW. Ona svjedoči o djeci koja su u školi izolirana zato što se pozitivno izjašnjavaju o Putinu. „Ova djeca više ništa ne razumiju jer su kod kuće pod utjecajem roditelja koji su Putinovi obožavatelji. Djeca kao žrtve propagande, njih mi je posebice žao", kaže Schaubert.
Na kanalima Telegrama gdje se okupljaju ruski govornici iz Njemačke, se šire video-snimke koje bi trebale dokazati "šikaniranje" učenika koji se izjašnjavaju u korist Putina. U jednom videu se kaže da su škole pune "agresivne propagande u korist Ukrajine". "Svi urlaju 'Slava Ukrajini' i na kraju su oni koji misle drugačije ušutkani. Baš kao i Rusi u Ukrajini", kaže jedna učenica ruskog porijekla na kanalu jednog poznatog antivaksera na You Tube-u.
Mobilizacija na licu mjesta
Jedna aktivistica, koja želi ostati anonimna, kaže kako je na videima na društvenim mrežama primijetila kako su sudionici i plakati na različitim proruskim prosvjedima isti.
"Radi se o turneji kojoj je cilj uvjeriti građane s ruskim korijenima da su u Njemačkoj ugroženi", kaže ova aktivistica.
Na jednom skupu u Stuttgartu 9. travnja sudionici su nosili profesionalno izrađene transparente a na jednom od njih je čak i citat čečenskog nasilnika Ahmeda Kadirova. Na skupu se okupilo oko stotinjak sudionika. Pritom može tješiti činjenica da je to mali broj u usporedbi s, prema nekim procjenama, preko tri milijuna građana Njemačke s ruskim ili sovjetskim korijenima.
