U Makedoniji je gotovo dva milijuna birača imalo priliku izići na referendum i sudjelovati u donošenju odluke o novom imenu države te odluci jesu li za članstvo u Europskoj uniji i NATO savezu.
Iako je referendum savjetodavan i nije obvezujući, makedonski premijer Zoran Zaev kaže kako se nada da će ljudi ispravno odlučiti, kako bi država krenula prema naprijed te se približila svojim susjedima. Međutim, narod je podijeljen.
Više od 90 posto izašlih na referendum za promjenu imena Makedonije
Više od 90 posto glasača koji su izašli u nedjelju na referendum prihvatilo je promjenu imena u Republika Sjeverna Makedonija, pokazuju rezultati koje je u nedjelju navečer objavilo izborno povjerenstvo na temelju nešto manje od polovice prebrojenih listića.
Nakon prebrojavanja 43,57 posto glasačkih lisitića, "da" je dobilo 90,72 posto glasova, a "ne" 6,26 posto.
Pitanje na referendumu glasilo je: "Jeste li prihvaćanjem dogovora s Grčkom za članstvo u NATO-u i Europskoj uniji?". Međutim, po posljednjim brojkama o izlaznosti objavljenim u 18,30 sati, samo je 34 posto birača izašlo na referendum.
Situacija je neizvjesna. Državno izborno povjerenstvo objavilo je kako je do 15 sati od 80 makedonskih općina samo njih 22 imalo je izlaznost na rizini državne. Taj se broj kasnije poslijepodne povećao pa je oko 522 tisuće ljudi izašlo na glasovanje. Taj broj nije dovoljan. Da bi referendum uspio treba na glasovanje izaći 50 posto plus jedan gradanin, što je u odnosu na 1,8 milijuna birača, 900 tisuća, izvijestio je reporter Zoltan Kabok.
Dan odluke ili produljenje krize za zemlju koja se 27 godina spori s Grčkom oko imena? Zbog toga su joj zatvorena vrata euroatlanskih integracija, kasne reforme i zemlja stagnira. Izlazeći na jedno od brojnih biračkih mjesta u Skoplju, ljudi zaokružujući pitanje na referendumskom listiću žele samo jedno: "Bolji život za građane. Sve najbolje. Europska unija i NATO. To je naša budućnost. Drugo ništa", kazala je jedna Makedonka.
Podijeljena zemlja
U podijeljenoj zemlji traži se glas razuma i nakon referenduma. Oni koji su pokrenuli ovu priču ne dvoje: "Vjerujem da će velika većina glasovati ZA, jer više od 80 posto građana podržava EU i NATO, znajući da je to jedino moguće i kroz sporazume, izgradnjom prijateljstva i otvorenom budućnošću ove generacije, ali i za sljedeću generaciju naše zemlje", poručio je prije zatvaranja glasačkih mjesta predsjednik Vlade BJR Makedonije, Zoran Zaev.
Svima je jasno da jedinstva nema. Vidi se to i na ulicama
Skoplja. Ispred parlamenta tako se danas moglo vidjeti i
protivnike referenduma. Tvrde – ovo je izdaja.
"Iako smo mala zemlja, nerazvijena i sve to ali mi smo
ravnopravni sa svima. I ako nas NATO tako primi i Europa mi smo
za unutra. Ako ne, mi idemo u Euroaziju", kazao je jedan od
okupljenih protivnika referenduma.
Problemi s imenom
Iako javno to ne priznaje, iza bojkota stoji u parlamentu pojedinačno najjača, ali oporbena stranka koja je zemljom vladala deset godina. No, problem s imenom nisu riješili. Žele u Uniju i NATO, al ne na ovakav način.
"Nakon današnjeg dana situacija će biti puno čistija koliko građani podržavaju ili ne podržavaju ono što Zaev čini proteklih nekoliko mjeseci koliko građani podržavaju njegovu politiku da trguje nacionalnim interesima samo da pokrije sopstveni kriminal", kazao je Ivo Kotevski, direktor centra za komunikacije VMRO DPMNE.
Odaziv izgleda manji od 35 posto
Birališta na kojima su se makedonski građani izjašnjavali o promjeni imena svoje zemlje zatvorena su u nedjelju u 19 sati, a pola sata prije zatvaranja odaziv je bio manji od 35 posto, što je manje od minimalnih 50 posto koliko je potrebno da referendum bude pravovaljan, javile su agencije.
Makedonski premijer Zoran Zaev izjavio je nakon zatvaranja birališta i rezultata izlaznosti na referendumu o Dogovoru o imenu do 18,30 sati, koji iznose 34,09 posto, da oporbeni VMRO-DPMNE treba ispoštovati odluku većine građana koji su glasali na referendumu.
Makedonci su glasali na referendumu o promjeni imena u "Republika Sjeverna Makedonija", kako bi završilo desetljeća dug spor s Grčkom koji je blokirao put prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u.
Državno izborno povjerenstvo objavilo je da je do 18,30 sati na referendumu glasalo 34,09 posto birača.
Grčka ima pokrajinu nazvanu Makedonija i drži da ime njezine sjeverne susjede predstavlja svojatanje njenog teritorija, zbog čega je stavila veto na makedonsku kandidaturu za članstvo u euroatlantskim integracijama.
Dvije vlade su u lipnju postigle dogovor na temelju prijedloga o novom imenu, no nacionalistički protivnici tog sporazuma smatraju da bi ta promjena potkopala etnički identitet makedonske, većinom slavenske populacije.
Pobornici promjene imena, poput socijalističkog premijera Zorana Zaeva, kažu kako je to cijena vrijedna plaćanja u zamjenu za članstvo u oba saveza.
Predsjednik Gjorge Ivanov je najavio da neće glasovati na referendumu, a kampanja bojkota je potaknula sumnje u to hoće li izlaznost biti minimalnih 50 posto stanovništva koliko je potrebno da referendum bude validan.
Pitanje na referendumu glasilo je: "Jeste li prihvaćanjem dogovora s Grčkom za članstvo u NATO-u i Europskoj uniji?".
Iako referendum nije pravno obvezujuć, dovoljan broj članova parlamenta rekao je da će se držati njegovog rezultata. Za promjenu imena je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu.
Rješenje makedonskog problema s Grčkom, bez obzira kako danas glasovalo više od milijun i 800 tisuća građana, nije na vidiku. Referendum je tek mali korak, nakon kojega se političko nadmudrivanje nastavlja u parlamentu. A za to vrijeme zemlja i dalje stagnira.
